Jevreji sutra počinju obilježavanje Hanuke, velikog blagdana svjetlosti i oslobođenja
Hanuka znači više od paljenja svjećica na hanukiji i posebnih palačinki s ribanim krumpirom, iako je sve to jako važno. Ovaj praznik je komemoracija vrlo važnog trenutka ljudske povijesti. Hanuka znači posvećenost i slavi čudo koje se dogodilo 165. godine prije Krista.
Kako priča kaže, dvadeset i petog dana hebrejskog mjeseca kisleva, helenistički okupatori razorili su židovski hram u Jeruzalemu. Helenski kralj zabranio je prakticiranje judaizma, a hram je pretvorio u oltar grčkog boga Zeusa. Mala grupa pobunjenih Židova, Makabejaca, borila se i uspjela vratiti hram.
Poslije pobjede, u hramu su našli samo jednu kantu maslinovog ulja koja je mogla trajati tek jedan dan, a za posvećenje hrama uz paljenje hanukije trebalo im je osam dana. Poslali su glasnika da nabavi još ulja. Glasniku je trebalo osam dana da nabavi ulje ali, dogodilo se čudo, ta jedna kanta koju su imali potrajala je svih 8 dana. Zbog toga se počela slaviti prva Hanuka.
Hanuka se slavi osam noći i dana, počevši od 25. dana Kisleva prema hebrejskom kalendaru, koji se može dogoditi u bilo koje vrijeme od kraja novembra do kraja decembra po gregorijanskom kalendaru.
Blagdan se obilježava paljenjem svijeća kandelabra sa devet grana, koji se obično naziva menora ili hanukija. Jedna grana se obično postavlja iznad ili ispod drugih i njena svijeća se koristi za paljenje ostalih osam svijeća. Ova jedinstvena svijeća se zove šamaš.
Svake večeri, jedna dodatna svijeća se pali od strane šamaša dok se svih osam svijeća ne upali zajedno posljednje večeri blagdana.
Druge hanuške svečanosti uključuju pjevanje pjesama Hanuke, igranje igre dreidel i jedenje hrane na bazi ulja, kao što su latkes i sufganiyot te mliječne hrane.
Hanuka je postigla veliki kulturni značaj u Sjevernoj Americi i drugdje, posebno među sekularnim Jevrejima, zbog toga što se često događa otprilike u isto vrijeme kada i Božić tokom praznične sezone.