Karipski otok pretvoren iz puste stijene u zeleno utočište za životinje
Uporni stanovnici Antigve i Barbude su predvodili metamorfozu malo poznatog trećeg otoka Redonda i sada slave još jedan impresivan podvig. Otok dug oko 1,6 kilometara proglašen je zaštićenim područjem, čime mu je osiguran status glavnog mjesta za gniježđenje ptrica selica i doma za za različite vrste životinja.
Rezervat ekosistema Redonda, koji također obuhvata i okolne livade morske trave te koralni greben, prostire se na kolosalnih 30.000 hektara. Njegova veličina znači da je zemlja već ispunila svoj cilj "30x30", a to je globalni cilj da se zaštiti 30 posto planete za prirodu do 2030. godine. Danas Redonda "puca" od biodiverziteta uključujući desetine ugroženih vrsta, globalno važne kolonije morskih ptica i endemskih guštera.
Međutim, otok nije uvijek izgledao ovako. Invazivni crni pacovi, koji su lovili gmizavce i jeli ptičja jaja, zajedno s kozama koje su donijeli rani kolonisti, a koje su uništile vegetaciju, učinili su da otok izgleda kao pusta stijena.
Međutim, ambiciozni projekt s ciljem preseljenja koza i iskorjenjivanja pacova je pokrenut 2016. godine te je vratio zelenilo, što je rezultiralo porastom autohtonih vrsta. Projekt je vodila lokalna nevladina organizacija Environmental Awareness Group (EAG) u saradnji s vladom i prekomorskim partnerima među kojima je Fauna and Flora International (FFI).
Izvršna direktorica EAG-a, Arica Hill, tvrdi da je zaštićeni status "ogromna pobjeda za Antigvu i Barbudu".
"Ovo je najveće zaštićeno morsko područje na istočnim Karibima. One prikazuje nevjerovatan posao koji čuvari prirode i ekolozi mogu obaviti kod kuće. Ono što je još značajnije jeste povjerenje vlade", izjavila je Hill.
Grupa već provodi studije izvodljivosti u nadi da će ponovo uvesti vrste koje su pronađene na Redondi prije mnogo godina poput sove boje pjeska koja se gnijezdi pod zemljom. EAG također uspostavlja snažan sistem upravljanja kako bi osigurao da ostrvo ostane bez invazivnih stvorenja. To uključuje nadzorne kamere koje prate štakore, ali i lokalne ribolovne aktivnosti.
Jenny Daltry iz FFI-ja kaže da se Karipski otoci suočavaju s najvišim stopama izumiranja u modernoj historiji, što znači da je obnova i zaštita područja poput Redonde "ključna".
Od početka projekta se na otok vratilo 15 vrsta kopnenih ptica, dok je broj endemskih guštera poput kritično ugroženog kopnenog zmaja porastao.
Lokalni stanovnici koji su nekada nazivali Redondu "stijenom" sada su njeni najžešći čuvari.
Za male otoke u razvoju koji postoje na granici klimatskih promjena, Redonda predstavlja rijetku svijetlu iskru u moru naslova o životnoj sredini.
