Zbog pogrešnog mišljenja, tvrdi ornitolog iz Ornitološkog društva ''Naše ptice'' Tarik Dervović, ta vrsta je dovedena do istrebljenja te je u BiH morala biti zaštićena zakonom.
On je Feni kazao da je u prirodi sve uravnoteženo te da su kormorani jedna od karika u lancu ishrane koja neće ugroziti riblji fond.
Kormorani, dodaje, pojedu onoliko ribe koliko im je dovoljno da prežive, a ukoliko dođe do smanjenja ribljeg fonda otići će na drugo mjesto.
"Samo su ljudi dokazali da su spremni loviti iz zadovoljstva i do istrebljenja", naglasio je.
Istina je, navodi, da se hrane isključivo ribom, zbog čega i borave u blizini rijeka, te da je dnevna potreba odraslog kormorana za ribom oko 500 grama, ali, ponavlja da je jedini faktor koji uništava riblji fond čovjek.
Veliki kormoran, pojašnjava, hrani se uglavnom malim ribama koje ribolovcima nisu toliko interesantne.
Podsjetio je na oglašavanja prije nekoliko godina kada su iz nekoliko udruženja tražili dozvolu za ubijanje kormorana pod objašnjenjem da dnevno mogu pojesti velike količine ribe.
"To je još jedan od dokaza da su ljudi neinformirani i da su, ustvari, oni ti koji su štetočine. Djelovanje čovjeka je posljedica da u BiH gotovo nema mjesta gdje se kormorani gnijezde", naveo je.
Kazao je da su se '70-ih godina gnijezdili na Bardači i Hutovom blatu, a sada se zbog uznemiravanja više ne gnijezde.
Tokom zimskog perioda možemo ih vidjeti, dodaje, na obalama većih rijeka kao što su Bosna, Drina i Sava te na Buškom jezeru i Hutovom blatu.
"Jedino zabilježeno gnjezdilište u BiH je na jezeru Modrac kod Tuzle", naglasio je Dervović.
Iz Udruženja građana "Bistro!" Senad Kapo Feni je kazao da kormorane ne voli vidjeti na vodama kojima gazduje Udruženje, pogotovo ne na jezeru Starača koje održavaju uz mnogo truda i zalaganja.
"Za ribolovce smo uveli sistem 'uhvati i pusti', pa ni kormorani nisu izuzetak. Srećom, površina jezera će se uskoro zalediti, ali će zato nastradati zimovnici bijele ribe na rijeci Bosni", istakao je Kapo.
Praksa je pokazala, navodi, da je kormorana svake godine sve više. Naglasio je da su oni posljednji u lancu ishrane jer nemaju prirodnih neprijatelja.
"To je jedan od dokaza mojoj tvrdnji da im treba kontrolisati populaciju", dodao je Kapo.
U ribolovačkom slengu termin "kormoran" se koristi za ribolovce koji ne poštuju Zakon o slatkovodnom ribarstvu i odnose velike količine ribe iz voda. Kapo dodaje da i to pokazuje mišljenje ljubitelja ribolova o tim pticama.
"Smatram da treba kontrolisati njihovu populaciju, jer ako znamo koliko ih ima, koliko ribe pojedu godišnje, i koje su količine te ribe u našim vodama na osnovu ribolovnih osnova kao dokumenata koja se izrađuju da bi se saznao sastav i količina ihtiomase u vodama, možemo izračunati i pretpostaviti koji je to broj ptica koji mogu podnijeti naše vode, odnosno, da šteta koju prave kormorani ne bude osjetna", naglasio je Kapo.Međutim, dijeli mišljenje s ornitolozima da su ljudi veći problem po riblji fond od kormorana.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
