Kako se vama čini?
42

Ova zgrada prozvana je "najružnijom" u Zagrebu, a njena izgradnja koštala je 30 miliona eura

N. O.
Screenshot/Google Maps
Screenshot/Google Maps
Arhitektica i nekadašnja zamjenica čelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika u Zagrebu Zrinka Paladino na svom blogu je nedavno podijelila tekst u kojem je navela koju zagrebačku građevinu smatra najružnijom, a zanimljivo je da se radi o građevini čija je vrijednost 30 miliona eura.

Naime, ona je u svom tekstu navela da kada je pitaju da odabere najružniju - dovode je u tešku situaciju te upitala: "Kako u jednom gradu, koji je u stanju poput zagrebačkog (koje opravdano možemo zvati 'drugim stanjem' jer je jako dugo onakvo kakvo ne bi smjelo biti), od svih ružnih (i tužnih) nakarada odabrati onu najružniju?".

Međutim, izbor je pao na zgradu Instituta za medicinska istraživanja.

"Kada sam pred desetak godina, kao tadašnja zamjenica pročelnika zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, svjedočila smijehom začinjenom razgovoru ondašnjeg pročelnika i nadležnih referenata o planiranoj šesterokatnici u tom prostoru, pomislila sam kako se neslano šale. Nažalost, šala je ubrzo pretočena u zbilju i vrijedni je, pitomi i ozelenjeni potez krasne Ksaverske ceste zauvijek narušen", navela je.

Njena objava u kojoj ističe da je šesterospratnica "nasilno ugurana u vrijedni ozelenjeni pojas Ksaverske ceste" izazvala je brojne polemike, a arhitektica svoj izbor opravdava tvrdnjama da je zgrada "grubo narušila vizuru prema Sljemenu, te se nelogičnim i neopravdanim volumenom nadvila i nad pješake".

Foto: zrinkapaladino.com
Foto: zrinkapaladino.com

Zanimljivo je da je cjelokupni projekt izgradnje kompleksa započeo u jeku pandemije, a njegova vrijednost procijenjena je na 30 miliona eura.

Kako je njena objava "podigla prašinu", pokrenute su polemike o izgledu zgrade, a na objavu koju je podijelila Paladino reagovao je i njen arhitekt Senad Nanić.

"Zgrada Instituta ne narušava vizuru, jer vizure prije gradnje i nije bilo. Vizura prema Sljemenu otvara se tek nakon zgrade Instituta. Taj objekt artikulira prostor koji je do tada bio neartikuliran, njegov volumen proizlazi iz prostornih zahtjeva Instituta i smatram da sam ga riješio na najbolji način", izjavio je za Jutarnji list.