Opće je poznato da su javna mjesta puna mikroba i bakterija zato ljudi često zaborave da se ti mikrobi mogu pojaviti i u toplini njihovog doma. Prije ćete u kontakt s bakterijama doći u svojoj kući, nego što ćete na njih naići na javnom mjestu. Kuća je savršeno tlo za razvijanje bakterija poput stafilokoka, gljivica, plijesni, salmonele, ešerihije koli i fekalnih tvari. Ove se bakterije mogu rasprostraniti po određenim površinama zbog vaših životnih navika, stila i mjesta koja ste možda propustili tokom čišćenja.
Jedno istraživanje otkrilo je 340 različitih bakterija na 30 različitih objekata u kući. Time što ćete biti svjesni gdje se bakterije najviše zadržavaju, smanjit ćete rizik od pojave jer ćete ubuduće ta mjesta dodatno čistiti. Sada kada je većina nas u karantinu zbog koronavirusa, imamo dovoljno vremena dodatno očistiti ta žarišta u našem domu.
Kanta za smeće
Kod većine ljudi kante nisu glavni izvor bakterija jer su vreće za smeće koje se stavljaju u kante mega popularne. Međutim, vreće za smeće ne mogu uvijek izdržati svu količinu smeća koja se akumulira u vašem domaćinstvu. One se mogu probušiti ili ih možete prepuniti pa dolazi do propuštanja sadržaja izravno u kantu. U drugim prilikama, prepunjena vreća može izazvati da smeće dostigne poklopac i da se razmnoži s unutarnje strane. Procijenjeno je da se u kanti nalazi više od 400 bakterija po centimetru kante.
Trebali biste čistiti kantu za smeće svakog mjeseca. Najbolje bi bilo da za taj posao koristite mješavinu izbjeljivača i vode, da bi je na kraju isprali vodom. Važno je da zapamtite da pored kante treba oprati i mjesto na kojem stoji kanta jer se bakterije mogu prenijeti dok vadite vreću iz kante.
Daljinski upravljač
Možda ne mislite da je daljinski upravljač veliki sakupljač bakterija, ali zaista jest. Vjerojatno vam nikada nije palo na pamet da kada čistite, očistite i svoje daljinske upravljače. Važno je da se ove sprave redovito čiste jer je 55% daljinskih upravljača koji su testirani, bili pozitivni na gljivice i plijesan.
Čišćenje daljinskog upravljača prilično je jednostavan zadatak. Možete napraviti mješavinu od alkohola i vode i prebrisati ga krpom ili salvetom. Ne zaboravite obrisati bakterije i unutar daljinskog upravljača.
Kuhinjske radne površine
Ovo možda nije šok, ali i kuhinjske radne površine domaćini su raznih bakterija zbog konstantne interakcije na dnevnom nivou. Otprilike 32% radnih površina sadrži štetne bakterije, od kojih 18% pripada različitim vrstama plijesni. Ovo može biti ozbiljan problem jer se bakterije lako šire, pogotovo ako često dodirujete lice. Do obične prehlade može doći samo ako dodirnete zaraženu površinu pa nakon toga dodirnete oči. Situacija može postati još gora ako radnu površinu prebrišete korištenom krpom ili spužvom jer se ove dvije stvari smatraju za najprljavijim stvarima u kuhinji.
Možete čistiti radne površine s kupljenim sredstvom ili mješavinom vode i izbjeljivača. Ako vaša radna površina zahtijeva posebnu njegu zbog materijala od kojeg je napravljena, najbolje bi bilo da pronađete tekućinu za čišćenje koja je neće oštetiti.
Drške česme
Kako bi očistili ruke nakon korištenja kupaonice, prvo morate dodirnuti dršku česme. Zbog ovoga, veliki broj bakterija utisne se u drške, što vaše pokušaje da je očistite čine uzaludnim jer nakon što operete ruke, morate zatvoriti slavinu koju ste prethodno dodirnuli prljavom rukom. U kućnom kupaonici, 27% umivaonika sadrži plijesan, a neki su bili pozitivni na stafilokoke. Procijenjeno je da se na dršci česme nalazi više od 2.786 bakterija.
Preporučuje se da brišete drške svakog dana s dezinfekcijskim maramicama, sprejem ili s mješavinom alkohola i vode.
Dugmad na šporetu
Još jedno leglo zaraze koje često previdimo pri čišćenju su upravo dugmad na šporetu. Većina pri redovnom čišćenju, obavezno prebriše ploču špreta, ali zaboravi na dugmad, iako se bakterije mogu naći u istoj količini na dugmadima kao i na ploči. Većina dugmadi ima neku vrstu koli bakterije, dok su stručnjaci otkrili da je jedna trećina dugmeta prekrivena plijesni i gljivicama. Do toga dolazi jer u većini slučajeva naše ruke nisu čiste prije nego što dodirnemo dugmad na šporetu.
Kako bi izbjegli ovo, skinite dugmad, stavite ih u toplu vodu u kojoj ste prije toga umiješali sapun. Ako ih ne možete skinuti, čistite ih jednom sedmično sa sredstvom za čišćenje.
Sudoper
Ovo možda nije toliko iznenađujuće, ali vaš sudoper je prljaviji nego što vi mislite. Prosječan sudoper sadrži više od 4.945 mikroorganizama po centimetru, što je 70.000 puta više bakterija od onih koje možete pronaći u kupatilu. Zbog stalnog korištenja sudopera, on predstavlja savršeno tlo za razvijanje bakterija jer je vlažan i ostaci hrane koji prolaze kroz njega omogućavaju bakteriji da raste.
Važno je da redovito čistite sudoper. Ovisno o tipu sudopera, možete ga napuniti toplom vodom u koju ćete dodati malu količinu izbjeljivača i ostaviti da odstoji nekoliko minuta prije nego što pustite vodu.
Daske za rezanje
Daske za rezanje dolaze u kontakt s raznim vrstama bakterija, bilo da je od živog mesa, voća ili povrća koje režete. Međutim, bez pravilnog čišćenja, vaša daska za rezanje može postati leglo tih bakterija. Daske koje se ne čiste pravilno mogu sadržavati 18% koli bakterija i 14% gljivica i plijesni. Ovo možda ne izgleda puno, ali daska za rezanje sadrži više fekalnih tvari nego što ih ima na WC školjci. Do ovoga dolazi zbog nepravilnog čišćenja, pogotovo zato što se bakterije mogu razmnožavati u usjecima koji se s vremenom stvaraju na dasci za rezanje.
Drvene daske možete staviti na nekoliko minuta, u mješavinu izbjeljivača i vode ili u mješavinu vode i octa, pa na kraju isperite vrućom vodom. Ako imate više daski na svakoj posebno režite određenu vrsti namirnica.
Držač za čaše
Možda vam nikada nije palo na pamet koliko se bakterija nalazi na četkici za zube. Prije nego što stavite četkicu u svoja usta, razmislite kada ste je posljednji put očistili i na kojoj lokaciji se ona nalazi u vašem kupatilu. Ona predstavlja dom za razne bakterije poput plijesni, gljivica kao i stafilokoka. Da ne spominjemo količinu fekalnih tvari koje se nakupe na njoj zbog blizine kupatila.
U vašem držaču za četkice u prosjeku nalazi se 2.465.876 bakterijskih organizama. Odatle se bakterije vrlo lako šire. Kako bi smanjili pojavu tih bakterija, možete prati četkicu za zube dva puta sedmično sapunom. Potrudite se da je dobro isperete i da često brišete mjesto gdje je držite. Savjetuje se da četkicu držite u zatvorenom prostoru kako bi izbjegli kontaminaciju", prenosi Listverse.
Spužva za posuđe
Najprljavija stvar u vašoj kući je spužva za posuđe. Iako mu je glavna namjena da čisti, u njemu živi otprilike 321.629.869 mikro organizama. Prema rezultatima jednog istraživanja, procijenjeno je da se na 75% spužvi nalazi salmonela, ešerihija i fekalne tvari, što je šokantan podatak s obzirom na to da se u česmi koja se nalazi u kupatilui nalazi svega 9% bakterija.
Spužve bi trebalo mijenjati svake dvije sedmice, a u međuvremenu ih čistite tako što ćete ih staviti u zdjelu s vodom i malom količinom izbjeljivača.
Dolazak na svadbu u stilu: Djeveruša i kum u zanimljivim izdanjima nasmijali sve
Real Madrid je prvak svijeta! Mbappe i društvo u finalu razbili meksičku Pachucu
