Dan zaljubljenih ili praznik kupovine poklona: Slavite li Valentinovo?
Običaji iskazivanja ljubavi i dijeljenja zajedničkih trenutaka su karakteristike praznika kojim se danas slavi ljubav. Međutim, najviše od svega 14. februar asocira na razmjenu poklona.
Kroz godine čokolada i crvena boja postale su simbol ovog praznika, a mnogima se iskazivanje ljubavi veže upravo za kupovinu i davanje poklona drugima.
Zaokret pri obilježavanju Valentinova desio se 1913. godine kada je proizvedena prva čestitka za Valentinovo, a nakon toga uslijedila je kupovina poklona kao osnovno obilježje - od čokolade pa do dijamanata.
Najrasprostranjenija legenda o nastanku ovog praznika je svakako ona o Svetom Valentinu, koji je zbog "borbe za ljubav" izgubio život.
Biskup Valentin ubijen je 269. godine zbog potajnog vjenčavanja parova što je bilo protivno carskoj zabrani. Među kršćanima se počeo poštovati kao svetac u 4. stoljeću, ali tek je u 15. stoljeću povezan s praznikom ljubavi. Narod ga od tada slavi kao zaštitnika zaljubljenih.
Postoji još jedna teorija koja se veže za sam nastanak praznika, a vezana je za katoličku crkvu. Tvrdi se da je katolička crkva odlučila praznik Svetog Valentina postaviti usred februara u nastojanju da se "kristijanizira" paganska proslava Lupercalia.
Lupercalia je bio praznik plodnosti posvećen Faunu, rimskom bogu poljoprivrede, kao i rimskim osnivačima Romulu i Remu.
Simbol Valentinova je i starorimski bog ljubavi Kupid, koji se često prikazuje kako drži luk i strijelu, jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi.
