Običaj je da na današnji dan zaljubljeni poklanjaju jedni drugima male znakove pažnje poput cvijeća, čokoladica i plišanih igračaka. Zbog toga su i ulice brojnih gradova širom svijeta, ali i naše države, pune prodavača koji zaljubljenima nude balone u obliku srca, plišane mede na kojima su napisane emotivne poruke i druge prigodne poklone u znaku Valentinova.
Dan zaljubljenih će biti obilježen i u brojnim kafićima i restoranima koji su za zaljubljene parove pripremili posebnu ponudu u vidu romantičnih večera i zabava.
Postoje brojne priče o početku proslavljanja Valentinova. Prema jednoj legendi, za vrijeme Rimskog carstva Klaudije I je zabranio svim vojnicima da se žene ili zaručuju kako bi bili što bolji na ratištima, ne bi osjećali nostalgiju i željeli provoditi vrijeme sa svojim porodicama. Ipak, svećenik Valentin odlučio je krišom ispunjavati želje vojnika i ženio ih je sve dok car nije saznao. Valentin je zarobljen, bačen u tamnicu i pogubljen 14. februara. Nakon toga proglašen je svecem i katolici su redovno obilježavali ovaj dan u njegovu čast.
Prema crkvenim podacima, sveti Valentin bio je prvi biskup grada Terni u Umbriji koja se nalazi stotinu kilometara od Rima. Zaređen je kada je imao 22 godine. Pogubljen je u 63. godini te je pokopan na mjestu gdje je u IV stoljeću podignuta crkva, da bi početkom 17. stoljeća bila sazidana katedrala. u Ternijskoj katedrali se i danas čuva tijelo ovog sveca.
Praznik Sveti Valentin je od davnina obilježavan 14. februara, tj. dan prije paganskog rimskog blagdana bogova Pana, Fauna i Luperka - tj. paganskog praznika plodnosti. Povezanost svetog Valentina uz pitanja ljubavi potječe iz legende o braku mlade kršćanke s rimskim legionarom koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćanin. Tokom priprema za brak oboje su nasmrt oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji.