U studiji o konjima, objavljenoj 2023. godine u časopisu Scientific Reports, naučnici su sudionicima puštali smiješne snimke, a onda strašne snimke.
Nakon što su sudionici pogledali sve snimke, naučnici su prikupili uzorke znoja iz pazuha te tražili od sudionika da navedu kako su se osjećali. Obrise znoja dodjeljivali su konjima kako bi vidjeli može li razlikovati mirise koje čovjek proizvodi kada osjeća sreću i strah.
"Isprva nismo bili sigurni mogu li konji razlikovati mirise. Kada su konji namirisali uzorke radosti, koristili su samo lijevu nosnicu. To pokazuje koji dio mozga koriste za analizu mirisa. Kod svih sisavaca, dvije hemisfere mozga imaju različite funkcije, a u emocionalnom kontekstu, čini se da su konji miris iz uzoraka radosti percipirali kao pozitivan", rekao je glavni autor studije Plotine Jardat, doktorant na Univerzitetu Tours u Francuskoj.
Tako su konji tokom mirisanja obrisa nastalog od straha, reagovale su puno drugačije i ne samo da su duže mirisali uzorak već su koristili i obje nosnice.
[RELATED][RELATED]240304088[/RELATED][/RELATED]
Međutim, Jardat je istaknuo da to ne znači nužno da konji osjećaju šta je strah, ali konji svakako mogu razlikovati mirise od različitih emocionalnih stanja kod ljudi.
U studiji iz 2018. godine objavljenoj u časopisu Animal Cognition, naučnici su radili s labrador retriverima. Oni su njušili uzorke skinute ispod pazuha muškaraca nakon gledanja smiješnih i zastrašujućih snimaka.
Naučnici su stavljali uzroke u kutiju s otvorom i ostavljali je u zatvorenu prostoriju s dvije osobe, odnosno sa strancem i vlasnikom psa koji je sudjelovao u istraživanju.
Slično studiji s konjima, istraživači su otkrili da su psi reagirali različito ovisno o tome jesu li osjetili miris uplašenog ili sretnog čovjeka. Međutim, kada su ponjušili uzorak od nekoga ko je bio uplašen, psi su imali potpuno drugačiju reakciju.
"Kada su psi osjetili miris sretne osobe, povećali su svoju interakciju sa strancem u sobi. Kad bi osjetili miris straha, oni bi ili otišli do svog vlasnika ili bi otišli do vrata i pokušali napustiti sobu", rekao je glavni autor studije Biagio D'Aniello, profesor zoologije na Univerzitetu Napulj Federico II u Italiji.
