Što je ptica manja, to je njen životni vijek kraći. Manje ptice poput zeba, papiga i nimfi pretežno žive od osam do 15 godina. Veće ptice, poput ara i sivih papiga mogu živjeti 25 do 50 godina.
Papige pretežno polažu od dva do osam jaja koja inkubiraju dvije do četiri sedmice prije nego što se izlegnu. Njima je potrebna uravnotežena ishrana, fizička aktivnost i mentalna stimulacija.
Ovi ljubimci imaju brz metabolizam, ali ne mogu sagoriti mnogo kalorija. Zbog toga su pretilost i bolesti zbog nedostataka nutrijenata česte među papigama. Ovakvi problemi pretežno su rezultat loše ishrane i nedostatka vježbe.
Nije preporučljivo da se hrane samo sjemenkama jer u takvoj ishrani nedostaje vitamina i kalcija što je ključno za zdravlje papige. Iako vrsta, veličina i geni utječu na životni vijek papige, neuhranjenost i loša briga najčešći su uzroci kraćeg života kod ovih ljubimaca.
Veterinari predlažu izbjegavanje dijeta koje se temelje na sjemenkama te savjetuju redovne veterinarske preglede uključujući krvne pretrage. Papigama su potrebni što veći kavezi za slobodno lepršanje krila i bitno im je osigurati mnoge igračke u kavezu.
Potrebna im je redovna interakcija i obuka za smanjenje nepoželjnih ponašanja poput čupanja perja. Također, bitno je da svakodnevno imaju 10 do 12 sati sna u tamnoj sobi.
Sarajevo dobilo novu turističku atrakciju: Panoramski točak "smjestio se" na Vilsonovom šetalištu
