Obišli smo sarajevske second-hand trgovine: Znate li šta je "thrifting"?
Second hand shopovi u Sarajevu, kako tvrde zaposlenici u ovima radnjama, svoju robu dobavljaju iz zemalja zapadne Evrope. Predmeti, u skladu sa sezonom, pojavljuju se na policama. Cijene su uglavnom pristupačne, a ponekad se komadi odjeće i obuće mogu pronaći i po veoma prihvatljivoj cijeni, od po 2-3 KM.
Ljubitelji luksuznih brendova sigurno bi mogli pronaći nešto za sebe u ponudi, kao i oni koji su željni klasike i jednostavnijih kombinacija.
"Najviše kupuju ljudi srednjih godina, od 40 do 50 godina. Dolazi i mlađa populacija, ali u prosjeku tu preovladava zrelija populacija", rekla nam je vlasnica jednog od sarajevskih second hand shopova.
Pored posjete ovim radnjama, kupci se također mogu okrenuti i online verziji thrift shopova.
"Veliki broj shopova takve vrste možete pronaći na Instagramu. Online, pored odjeće, mogu se pronaći razni predmeti, od kojih se najviše ističu literatura i kućne potrepštine. Ono što je zanimljivo je to da pored takvih običnih predmeta, online shopovi mogu biti odličan izvor za kolekcionare.
Thrifting kao trend
Danas je kupovna korištenih predmeta doživjela veliku popularnost i postala pravi trend na društvenim mrežama, naročito na TikToku.
Mladi se više odlučuju za ovu metodu kupnje, jer smatraju da na taj način pomažu sprječavanju fast fashion trenda i masovne produkcije, te samim time doprinose očuvanju okoliša i razvijaju ekološku svijest.
Jedan od kupaca s kojim smo razgovarali istakao je da mu je vrlo važan kvalitet kod odjeće koju uzima.
"Ono što mi se sviđa kod ovakvih tipova radnji je to što je povoljnije nego u običnim buticima i to što pronađem unikatnije komade odjeće"
Šta je thrifting?
Koncept thriftinga datira još iz ranog 19. stoljeća kada su humanitarne i religijske organizacije skupljale polovnu odjeću i prodavale ih kako bi prikupile sredstva za svoje akcije. Međutim, ovaj termin nije doživio popularnost do perioda Velike depresije 1930-tih.
Mainstream popularnost doživljava ranih 2000-tih godina, posebno u Generaciji Z. Iz striktno humanitarnog aspekta, kupnja rabljene robe je doživjela ekspanziju u održivi, modni, ali i najvažnije korisni životni izbor.
Fast fashion ili brza moda definira se kao masovno produciranje jeftine odjeće i obuće u cilju stizanja trendova koji se neprestano mijenjaju. Velika mana ovog trenda je ta što ostavlja jako loše posljedice na okoliš.
