Nestlé: Zagađenje plastikom u BiH jedan od najvećih ekoloških problema
Plastika je postala idealan materijal za pakovanje, obzirom na lakoću oblikovanja, niske cijene i mehaničku otpornost. Pravi izazov je naći alternativu za plastiku, ali ako želimo dati šansu planeti, to je upravo ono na čemu trebamo raditi. Nagomilavanje plastičnog otpada u okolišu već je sad dovelo do posebne vrste zagađenja koje se naziva zagađenje plastikom. Obzirom da je potrebno više od 400 godina da se ona razgradi, većina još uvijek postoji u nekom obliku.
Kako se BiH nosi s plastičnim otpadom?
Jedan od načina za borbu protiv plastičnog otpada je reciklaža. Prema podacima operatera sistema za ambalažni otpad, EKOPAK d.o.o. Sarajevo i Eko život d.o.o. Tuzla, u periodu 2014-2018. godine, količina reciklirane plastike na godišnjem nivou u BiH je iznosila u prosjeku oko 3.500 tona. Službeni podaci o recikliranom otpadu ne postoje, ali se procjenjuje da se u BiH trenutno reciklira samo 10 posto ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i ostali iskoristivi materijali. To je posljedica i navika bh. građana da sve vrste otpada uglavnom odlažu zajedno, tako da je količina plastičnog otpada koje ne bude reciklirano svake godine dosta veća. Šta se u tom slučaju dešava sa plastičnim otpadom? Ukoliko ne završi na lokalnoj deponiji, nažalost najčešće završi na lokalnoj ulici, livadi ili u rijeci.
Najveći problem za okoliš predstavlja jednokratna plastika, poput plastičnih slamki, ambalažnog pakovanja, plastičnih vrećica, flaša i čaša, koje nakon korištenja često završi u prirodi. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u 2019. godini proizvela 1,2 miliona tona komunalnog otpada. U ovaj otpad spadaju sve vrste prikupljenog otpada i ne postoji statistika po kategorijama. Prema ovim podacima, jedan stanovnik BiH proizvede u prosjeku 352 kilograma komunalnog otpada godišnje*.
Usporedbe radi, taj broj je u Hrvatskoj 2018. godine iznosio 432 kg, u Francuskoj 526 kg, a u Njemačkoj čak 615 kilograma.** Na mnoge vrste zagađenja mi, kao pojedinci, imamo slab ili umjeren uticaj, ali kada je u pitanju zagađenje plastikom puno možemo promijeniti promjenom svojih navika. Pored reciklaže kao potencijalnog rješenja, moramo težiti ponovnoj upotrebi i smanjenoj proizvodnji otpada.
Kako pojedinci mogu pomoći zaštiti okoliša?
Neki od praktičnih savjeta za smanjenje upotrebe proizvoda od plastike jesu kupovina metalnih slamki, nošenje cekera u prodavnicu i vode u staklenim flašama, te kafe/čaja u svojim termos bocama. Ovi mali koraci u promjeni svakodnevnih navika dovode do znatnog napretka. Nakon određenog vremena ćemo umjesto plastične četkice kupiti drvenu, početi upotrebljavati pamučne higijenske uloške ili čak praviti svoj prirodni šampon za kosu. U konačnici, sve to nas vodi ka takozvanom zero waste (nula otpada) načinu života, gdje ćemo biti u stanju pronaći alternativu za svaki predmet od plastike. Moramo biti svjesni da, ukoliko ne napravimo neke promjene i nastavimo gomilati plastični otpad u prirodi, uništit ćemo ekosisteme i biološku raznolikost planete.
Primjer najveće prehrambene kompanije na svijetu
Koliko je u procesu upravljanja plastičnim otpadom važna uloga velikih kompanija svjedoči primjer najveće prehrambene kompanije na svijetu, Nestlé, koja se obvezala da će se do 2025. godine ambalaža svih proizvoda mogla reciklirati ili ponovo upotrijebiti.
Plan je da sva postrojenja koriste 100% obnovljive izvore električne energije, a sva sirovina poput kafe i kakaa budu iz održivih izvora. Iznimno važna karika su, kako ističu iz kompanije, sami potrošači prema kojima je Nestlé usmjerio i edukativne kampanje o važnostima očuvanja okoliša, a tu je i saradnja s relevantnim institucijama i lokalnim dionicima.
Jedan od primjera lokalnog djelovanja kompanije je nedavno implementirana kampanja u BiH, pod nazivom "Čista umjetnost". U sklopu kampanje, javnosti je predstavljena istoimena izložba pet umjetničkih djela nastalih upravo od recikliranog materijala, poput plastike, kartona, papira i slično. Poznati bh. umjetnici su na ovaj način predstavili svijet flore i faune, tačnije, kako bi on izgledao ako svi, kao pojedinci, ali i društva, ne počnemo da o njemu brinemo i ne poduzmemo potrebne mjere kako bi smanjili otpad koji završi u prirodi.
Nestlé je primjerom ukazao na neke od aktivnosti koje možemo da realiziramo u svojim lokalnim zajednicama, pa je tako organizirana akcija čišćenja s uposlenicima i partnerima Let's Do It BiH i MCI. Ova akcija je rezultirala učešćem preko 40 volontera i u nekoliko sati je skupljeno više od 4.500 kg otpada.
Nestlé nastavlja da svoje globalne ciljeve implementira na lokalnom nivou i, zajedno s partnerima i relevatnim institucijama, doprinese smanjenju upotrebe vode i plastike, te smanjenju otpada, s posebnim naglaskom na otpad od hrane.
