Moderni električni bicikli, digitalna navigacija kroz zelenilo izazovnog Livanjskog polja i obilje adrenalina - ovako izgleda jedna od turističkih tura koju organizuje turistička agencija Continental Adventure iz Livna.
Oni kojima se pak sviđaju fizički manje zahtjevne aktivnosti, prekrasne krajolike Livanjskog polja mogu upoznati laganom vožnjom kanuom niz krašku rijeku Sturba koja protiče kroz Polje.
"Svjesni smo da naša ponuda proizlazi iz prirode, te da će naša ponuda propadati kako okoliš bude propadao", kaže Marin Mamuza, direktor agencije Continental Adventure, specijalizovane za turističke aktivnosti u prirodi, koja nudi "e-bike vožnje" kroz Livanjsko polje. On objašnjava da bicikli na električni pogon, na primjer, ne ispuštaju gasove i ne zagađuju bukom, te samim tim ne štete okolišu.
"Niti takozvani 'kanu safariji' ne škode prirodi", kaže Anto Perković, vlasnik agencije za turizam u prirodi Stur.ba, koja organizuje vožnje kanuima na Sturbi, najdužoj rijeci u Livanjskom polju.
"Ne zagađujemo (prirodu) nikakvim gorivima, kao što je to, na primjer, slučaj s kvadovima (terenska vozila). Jednostavno, samo se spuštamo rijekom", kaže Perković.
Najveće plavno kraško polje na svijetu
Osim rijeka, Livanjsko polje krase i druga dragocjena prirodna bogatstva: močvare, jezera, livade i brojne rijetke biljne i životinjske vrste. Livanjsko polje je najveće plavno kraško polje na svijetu i najveći močvarni kompleks u Bosni i Hercegovini. Međutim, i pored značaja koje ima, Livanjsko polje još uvijek nije proglašeno zaštićenim područjem u Bosni i Hercegovini.
Zaštićeno područje je geografski prostor koji se zbog svojih prirodnih, bioloških, kulturnih ili historijskih vrijednosti stavlja pod zaštitu države da bi se očuvao i zakonom zaštitio od neželjenih uticaja i propadanja. U Bosni i Hercegovini je zaštićeno ukupno 46 pojedinačnih područja: 34 u Republici Srpskoj i 12 u Federaciji Bosne i Hercegovine, pokrivajući 3,12% ukupne površine Bosne i Hercegovine.
Razlozi za tako mali broj i površinu zaštićenih područja u zemlji izrazito bogate biološke raznolikosti, u kojoj se nalaze brojne prirodne i životinjske vrste i prirodna staništa, su brojni. Složena državna struktura otežava usvajanje potrebnih mjera za uspostavljanje i zaštitu područja od značaja, finansijska sredstva koja se izdvajaju iz budžeta vladinih institucija su nedovoljna, a nedostaje i stručnih i institucionalnih kapaciteta da zaštićena područja postanu samoodrživa.
Dodatni problem predstavlja i otpor donosioca odluka i lokalnog stanovništva prema proglašavanju prirodnih blaga zaštićenim područjima.
Uspostava zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini provodi se uz saglasnost općinskih vijeća na čijim područjima se nalaze potencijalno zaštićena prirodna područja. Dugotrajne procedure opštinskih tijela, te manjak svijesti o važnosti zaštićenih područja, predstavljaju značajnu prepreku za povećanje broja zaštićenih područja, navodi se u "Preporukama za efikasno upravljanje zaštićenim područjima", dokumentu koji je prije dvije godine objavila organizacija Cener 21, kako bi podržala dugoročno održavanje i povećanje broja zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini.
"Poticanjem znanja i svijesti o važnosti i svrsi zaštićenih područja moguće je razrješavanje svih neutemeljenih mitova o socio-ekonomskim nedostacima nametnutim uspostavom zaštićenih područja, čime bi se izgradila podrška za njihovo proglašenje i efikasno upravljanje", kaže Amela Džananović, projektna koordinatorica u organizaciji Cener 21.
Kroz zaštićena područja do ekonomskog razvoja i podizanja životnog standarda
"Neophodno je prevazići pogrešno razumijevanje koncepta zaštićenih područja kao zona koje su nedostupne ljudima i od kojih lokalno stanovništvo nema korist", dodaje Džananović, biologinja s višegodišnjim iskustvom u radu na proširivanju mreže zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini i njihovom efikasnom upravljanju.
Zaštićena područja su ključna za očuvanje prirodne raznolikosti i to im jeste primarni cilj, ali igraju važnu ulogu i u ekonomskom razvoju i podizanju životnog standarda lokalnog stanovništva. To je moguće ostvariti kroz razvoj održivih turističkih praksi, od kojih njih veliki broj u Bosni i Hercegovini podržava Vlada SAD-a putem projekta USAID Turizam.
Brojne staze za planinarenje i biciklizam prolaze kroz zaštićena područja u Bosni i Hercegovini. Park prirode Blidinje, Park prirode Hutovo blato i Spomenik prirode Skakavac, naprimjer, nalaze se na planinarskoj stazi nazvanoj "Via Dinarica", koja se proteže duž planinskog lanca Dinarida od Slovenije do Albanije.
"Via Dinarica" platforma za promociju ruralnog održivog turizma na ovoj međunarodnoj ruti, a čiji je razvoj na samom početku ove inicijative finansirao USAID, ohrabruje lokalno stanovništvo da razvija turističku ponudu kroz ekološki prihvatljive prakse, zaštitu prirode i održivi razvoj.
Razvoj odgovornog turizma može igrati ključnu ulogu u promociji održivog razvoja zaštićenih područja, istovremeno pomažući ekonomsku, društvenu i okolišnu korist za lokalno stanovništvo. Održive turističke usluge znače nova radna mjesta i poboljšan kvalitet života, što je posebno važno u ruralnim područjima, gdje su prilike za zapošljavanje ograničene.
"U vrijeme veoma intenzivne depopulacije, bitni su nam svi napori i inicijative koje će, posebno mlade ljude, ohrabriti da ostanu u svojim lokalnim zajednicama", kaže Nataša Crnković, ekologinja iz banjalučkog Centra za životnu sredinu pa dodaje:
"Svaka osoba koja odluči da ostane i razvija aktivnosti oko prirode, posebno oko zaštićenih područja, nam je bitna, to je primjer i motivacija drugima."
Održivim turizmom do povećanja svijesti o važnosti očuvanja prirode
Održive turističke prakse također omogućavaju razvoj autentičnih turističkih usluga koje promovišu lokalnu prirodnu i kulturnu baštinu i doprinose povećanju svijesti o važnosti očuvanja prirode.
Agencija Stur.ba, osim kanu vožnji, za goste organizuje i posmatranje ptica na području Livanjskog polja, u kojem je zabilježeno skoro tristo različitih ptičijih vrsta. Perković iz Stur.ba kaže da te aktivnosti pomažu posjetiocima i posjetiteljicama da steknu nova saznanja o biljnom i životinskom svijetu u Bosni i Hercegovini i njihovim vrijednostima.
"(Tako) utječemo na podizanje svijesti i dajemo uvid o važnosti Livanjskog polja", dodaje Perković.
Program USAID Turizam prošle godine pomogao je Nacionalnom parku Una da razvije "Plan upravljanja posjetiteljima i uključivanja lokalne zajednice", kako bi potpomogao održive i ekološki prihvatljive turističke aktivnosti usmjerene na očuvanje prirodne baštine ovog Parka. Istim putem krenuo je i Nacionalni park Kozara koji je ove godine dobio "Plan upravljanja posjetiteljima i uključivanja lokalne zajednice", također uz pomoć USAID Turizma.
Uključenje lokalnih zajednica igra ogromnu ulogu i u procesu proglašenja novih zaštićenih područja i upravljanja u zaštićenom području.
"Izrazito je važno sudjelovanje lokalnog stanovništva u stvaranju imidža nekog zaštićenog područja. Uključivanje lokalne zajednice u planiranje, upravljanje i razvoj zaštićenim područjima prirode je neophodno", kaže Zineta Mujaković, šefica odsjeka za zaštitu prirode u Ministarstvu okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, koja se nada pozitivnom ishodu.
Od 2016. godine, pa do kraja 2021. godine, Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s Programom Ujedinjenih nacija za okoliš radilo je na uspostavi novih zaštićenih područja u Federaciji Bosne i Hercegovine, i to za: Livanjsko polje, Planinu Zvijezda, Pećinski sistem Vjetrenica, Bjelašnica-Treskavica-kanjon Rakitnice i rezervat Mediteranetum Neum.
Područje Vjetrenice i Popovog polja proglašeno je zaštićenim pejzažem 2021. godine. Za ostala područja, uključujući i Livanjsko polje, procedure proglašenja zaštićenim područjima su u toku.
Pozitivnom ishodu se nada i Mamuza iz Continental Adventure agencije priželjkujući stratešku zaštitu prirodnih bogatstava njegovog rodnog kraja: "S dobrim planovima upravljanja, lokalnoj zajednici treba biti jasno da od zaštićenog područja mogu biti samo benefiti, a ne loše utjecaje."
Nije samo stvar okusa: Znate li zašto biste trebali dodati sol tokom kuhanja tjestenine?
