Umjetnost koja živi
8

Pogledajte grad na jugu Francuske koji oživljava slike Van Gogha

E. Sk.
Ilustracija:Shutterstock
Ilustracija:Shutterstock
Od starih Rimljana i Vincenta Van Gogha do slavnog dizajnera Christiana Lacroixa, zanatlije u Auversu pomogle su da južni francuski grad postane arhitektonski i umjetnički.

Danas, glavni trg u ovom francuskom gradu, Boulevard des Lices, srijedom i četvrtkom mjesto je ogromnog i krajnje čudesnog tržišta lokalnih užitaka, na kojima se mogu naći sapuni i esencijalna ulja s polja lavande u Provansi. Mir koji vlada ovim danima na trgu u potpunoj je suprotnosti od subote koja je rezervisana za svadbe, vatromet, gužvu i galamu.

Van Gogh, najpoznatiji je po djelima naslikanim na jugu Francuske, naročito u selu Saint-Rémy-de-Provence i njegovoj okolini, kao i po boji i svjetlu koji se obično poistovjećuju s tim regionom.

Činjenica da je proveo veći dio svog radnog vijeka u Francuskoj mnoge je navodila da se pitaju je li on Francuz. Zapravo je bio Holanđanin rođen u Zundertu, u Holandiji 1853. Nakon nekoliko godina života u Parizu odlučio je da se preseli na jug Francuske. Jedinstveno svjetlo u Provansi očaralo ga je i kvaliteta života tamo mu je odgovarala.

Od 1888. do 1889, danas poznati holandski post-impresionistički slikar živio je u Francuskoj, gdje je izradio više od 300 slika i crteža.

Skoro sve slike na kojima počiva njegova slava naslikane su u posljednje tri godine života, kao naprimjer "Portret dr. Gacheta", "Žitno polje s čempresima" , "Zvjezdana noć", "Irisi", ili njegov "Autoportret". Slikao je gotovo jednu sliku dnevno. Sve je u intenzivnim bojama, pojednostavljenim oblicima i valovitim crtama koje ostavljaju dojam duboke senzibilnosti.

Van Goghova kuća u Francuskoj
Van Goghova kuća u Francuskoj

Naime, 1988. godine Van Gogh stvara seriju slika sa suncokretima kojima je ukrasio zidove sobe u "Žutoj kući" u Auversu, a kako bi dočekao umjetnika Paula Gauguina s kojim je želio osnovati slikarsku zajednicu.

U ljetnu večer, usred polja u Auversu, pucao je u sebe, a ranama je podlegao 29. jula 1890. godine.