Prof. Dr Azra Alajbegović: Migrena, zdravstveni problem novog doba

Može se manifestovati kao primarni poremećaj migrena, cluster ili tenziona glavobolja ili je simptom bolesti. U grupu primarnih poremećaja spada migrenska vaskularna glavobolja, kombinovana vaskularna i mišićnospastična glavobolja i nemigrenska vaskularna glavobolja.

Migrena je umjerena do jaka pulsirajuća jednostrana glavobolja u sljepoočnici ili oko oka, koja je obično praćena mučninom, povraćanjem, smetnjama svijetla i zvuka. Javlja se jednom do četiri puta mjesečno, traje od 4 sata do tri dana.

Migrenske glavobolje su česte: kod žena se javljaju 17,6%, i kod 5,7% kod muškaraca. Najčešće počinju između 10-te i 40-e godine života. Nakon 50-e godine obično potpuno prestaje.Više od 50% bolesnika ima pozitivnu porodičnu anamnezu. Genetska komponenta je prisutna. Vjeruje se da je u pitanju multifaktorijalna uzročnost: interakcija nasljedne sklonosti i faktora okoliša. Djeca i adolescenti imaju migrenske atake koje traju kraće nego kod odraslih sa različitim kliničkim znacima i simptomima. Razlike su značajne sa aspekta procjene migrene i njenoga tretmana. Barijere za tretman migrena kod djece i adolescenata su: oklijevanje u postavljanju dijagnoze, restrikcije medikamenata u tretmanu i nedostatak specifične antimigrenske terapije kod ove populacije. Patogeneza migrenskog napada je kompleksna.

Smatra se da je suženje krvnih sudova odgovorno za auru ( početak glavobolje koji prestavlja predznak napada, može biti različito subjektivno prezentitran ), a proširenje krvnih žila za sam napad glavobolje.

Dijagnoza migrene se bazira na postojanju karakterističnih simptoma i zadovoljavanju dijagnostičkih kriterija za migrenu prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti, uz odsustvo postojanja patološkog procesa unutar lobanje koji je isključen relevantnom laboratorijskim, neurofiziološkom i neuroradiološkom dijagnostikom.

Važno je razlikovati migrensku glavobolju od onih koje su u vezi sa strukturalnim lezijama, vaskularnim poremećajima ili poremećajima kostiju glave, vrata, očiju, sinusa, zuba ili drugih struktura zato što svi ovi nabrojani procesi zahtijevaju specifično liječenje.

Tretman migrene se bazira na procjeni Migrenske skale procjene onesposobljenja (MIDAS Migraine Disability Assessment Scale ).

Principi terapije migrenske glavobolje:

• Izbjegavati provokativne faktore
• Liječiti migrenski status
• Provesti profilaktičku terapiju

Profilaksa se daje u koliko je frekvencija migrenskih napada veća od jedan napad u sedam dana, napad traje duže od 48 sati, napadi ometaju svakodnevne aktivnosti, intenzitet bola postaje nepodnošljiv bolesniku, napadi se javljaju nakon produženih aura. U ovim situacijama uvode se različiti medikamenti : beta blokatori, blokatori Ca kanala, triciklični antidepresivi, inhibitori ponovne pohrane serotonina, antikonvulzivi i probiotik. Koji ćemo od profilaktičkih lijekova uvesti kod migrene zavisi od psihofizičke kondicije bolesnika. Što se tiče analgetika treba ih primjenjivati štedjivo i racionalno, zbog mogućnosti pojave "rebound" glavobolje s povećanjem potrebe za analgeticima.

Često se daju i antiepileptici. Kad su upitanju probiotici, obzirom da ih ima veliki broj na tržištu, potrebno je znati koje dobre bakterije treba da sadrži probiotik kako bi se ojačao imunološki sistem (kao što je Lactobacillus casei, Lactobacillus plantarum, Bacillus subtilis, Bacillus subtilis, Bifidobacterium bifidum, Bifidobacterium longum, itd). Također je potreban unos magnezija i B6 vitamina.

MIGRENSKI STATUS: je migrenska kriza koja traje duže od 3 dana, a može trajati i duže od 5 dana (3-7 ).Osim ove vremenske karakteristike, migrenski status odlikuje jako povračanje koje može da dovede do teške dehidratacije kod pacijenta. Migrenski status je rijedak i vrlo često je favoriziran sa zloupotrebom (pretjeranom upotrebom) lijekova u toku atake migrenske glavobolje, koja nije na svom početku pravilno liječena. Migrenski status obično zahtijeva hospitalizaciju, ako ništa drugo zbog intravenske primjene lijeka pošto je oralni put primjene lijeka onemogućen stalnim povračanjem. Migrenski status i migrenski moždani infarkt su dva stanja prihvaćena od IHS (Internationa Headache Society) kao komplikacije migrene.

Treća komplikacija , koja nije prihvaćena od IHS je "ransformirana migrena" ili promjenjena migrena koja je vrlo ozbiljna komplikacija. Ovdje je migrena izgubila svoj karakter periodičnosti i postala hronična. Najčešće se radi o osobi sa migrenama i zloupotrebi lijekova. Ova vrsta migrene ima značajan uticaj na funkcionalnu efikasnost bolesnika i veći psihijatrijski komorbiditet od migrene u napadima. Zahtijeva čestu hospitalizaciju radi detoksikacije od lijekova zbog pretjerane upotrebe.