Prof. dr. Elmir Jahić: MIB je lider u zdravstvenom sektoru BiH

Zdravstveni kadar ove ustanove radi u sklopu 10 medicinskih odjeljenja, a na čelu ustanove je Prof.dr. Elmir Jahić, jedan od najeminentnijih interventnih kardiologa u BiH i regiji, lider sa vizijom i profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Sa doktorom Jahićem razgovorali smo o uspjesima MIB-a, ali i općem stanju u zdravstvenom sektoru BiH.

Medical Institute Bayer iz Tuzle je prva osnovana privatna bolnica u Bosni i Hercegovini koja je počela sa radom 2008.godine. To je privatna bolnica koja u svom sastavu ima veliki broj zdravstvenih disciplina, više nego neke javne bolnice i više nego bilo koja druga privatna zdravstvena ustanova. Kako ste došli do tih rezultata i koje medicinske usluge pružate danas?

Do 2019.godine naša ustanova, tada pod nazivom Centar za srce, djelovala je kao specijalizirana bolnica za dijagnostiku i tretman kardiovaskularnih bolesti. Tada smo pružali usluge iz oblasti kardiovaskularne hirurgije, kardiologije i kardio anestezije. U tom periodu smo, zbog kvaliteta pruženih usluga, stekli zavidan ugled koji je bio prepoznat kod pacijenata kako u stručnom i profesionalnom smislu, tako i u sferi organizacije i menadžmenta jednog složenog zdravstvenog sistema kao što je bolnica. Ta iskustva i znanja smo htjeli unaprijediti te smo našim pacijentima ponudili novi koncept djelovanja, te smo prije četiri godine krenuli sa uvođenja novih disciplina i širenjem našeg portfolia zdravstvenih usluga.

Nakon ovog četvorogodišnjeg perioda, mi danas pružamo usluge iz oblasti urologije, gastroenterologije, radiologije, opšte, abdominalne, dječije i torakohirurgije, anestezije, interne medicine, ginekologije i akušestva, ortopedije, endokrinologije i pulmologije, a do kraja godine ćemo formirati odjel plastične i rekonstruktivne hirurgije. Naravno da discipline po kojima smo najprepoznativiji, kardiovaskularna hirurgija i kardiologija, su temelj našeg djelovanja. U 2020. godini smo promjenili naziv iz Centra za srca u Medical Institute Bayer da bi mogli obuhvatiti sve discipline.

Širom BIH ali i regiona, Medical Institute Bayer je sinonim za profesionalizam i kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Kako vam to uspjeva?

Odgovornost, stručnost, posvećenost, fokusiranost i empatija su temelji našeg djelovanja. Svako ko je bar jednom boravio u našoj bolnici, imao je pozitivna iskustva sa ugodnim, humanim arhitektonskim rješenjima radnog prostora i objekta u cjelini u skladu sa standardima struke. Poznati smo i po tome da usluge pružamo na najsavremenijim medicinskim aparatima i opremom koja se redovno servisira. Međutim, naša najdragocjenija vrijednost je intelektualni kapital odnosno naši uposlenici. To su naši doktori, medicinske sestre/tehničari, ljudi koji se bave nemedicinskim poslovima iz oblasti finansija, prava, kontrole kvaliteta, tehničkih poslova, higijene, administracije.

U današnjem vremenu, nema uspješne kompanije bez kvalitetnih uposlenika ili humanih resursa, kako se to danas često naziva. Koje su karakteristike uposlenika MIB-a?

U mnogim kompanijama, a tako i u zdravstvenim ustanovama rade kvalitetni pojedinci, stručnjaci u svom poslu, ljudi koji vole svoje zanimanje, ali je veliki izazov sačiniti kvalitetan tim u kojem će ti pojedinci dati svoj maksimum.

U kreiranju identiteta naše bolnice krenuli smo od premise da će u budućnosti, razliku među kompanijama, među zdravstvenim ustanovama, dominantno, kreirati ljudi, uposlenici. Intelektualni kapital je puno više od stručnosti, kvalificiranosti ili "zanatskog" obavljanja nekog posla od strane pojedinca. Mi znamo da samo vrhunski tim može dati vrhunske rezultate. U MIB-u imamo vrsnih profesionalaca, te je izazov time još veći da od kvalitetnih pojedinaca, napravimo vrhunski tim koji će funkcionirati kao jedan organizam. To znači podizanje stepena razumjevanja i međusobnog uvažavanja na viši nivo, to znači efikasnije djelovanje i racionalnije korištenje vremena ali i ostalih resursa, to znači kreiranje empatičnijeg stava prema okruženju. Preduslov za sve ovo je dobra međusobna komunikacija, jer bez dobre komunikacije nema dobre motivacije, a bez motivacije svih članova, nema dobrog tima.

U odabiru našeg tima mi smo se fokusirali na pojedince sa kvalitetnim stručnim, karakternim i mentalnim background-om, dok smo se trudili da onemogućimo pristup tzv. toksičnim ljudima. Pošto su članovi našeg tima dokazani stručnjaci u svojim poljima medicinskog djelovanja, odnosno u svojim specijalnostima, za nas je bio manji problem riješavati izazove koji su vezani isključivo za medicinu. Ali moram naglasiti da ovaj tim MIB-a ne bi bio moguć bez finansijske ali i nekih drugih oblika podrške većinskog vlasnika naše bolnice, kompanije Tuzlafarm. Ova kompanija se odlučila da preuzme na sebe veliki teret da ovu zdravstvenu ustanovu postavi na zdrave finansijske temelje. Rezultat te sinergije je današnje djelovanje i rezultati Medical Institute Bayer.

Jedna od osobenosti koju navode vaši pacijenti je ljubaznost osoblja, profesionalizam i ugodna radna atmosfera. Koja je tajna?

Svjedoci smo da je dehumanizacija glavni razlog urušavanja kompanija ali i društva u cjelini. To je gubljenje ljudskosti, vladavina materijalne i duhovne bezosjećajnosti. Zato smo humani odnos prema ljudima pozicionirali u fokusu našeg djelovanja. Taj korektan, human odnos mora biti i prema uposlenicima, a i prema našim pacijentima. Ulažemo napore da kreiramo pozitivnu radnu atmosferu koja je preduslov da se naši uposlenici osjećaju zadovoljno, dostojanstveno i realizirano.To se nadalje manifestira pozitivnom energijom i etičnosti naših uposlenika, ljubaznim odnosom i uvažavanjem naših pacijenata i njihovih potreba, zdravom komunikacijom, pravovremenom informacijom.

I prije pandemije Covid 19, pacijenti u Bosni i Hercegovini su bili svjesni slabosti postojećeg zdravstvenog sistema, a funkcionisanje zdravstvenih ustanova tokom pandemije je do srži ogolilo sve nedostatke ovog sistema što je nekada znalo rezultirati neopravdanim gubicima ljudskih života ili, češće, dodatnim narušavanjem zdravlja pacijenata. Za razliku od evropskih zemalja, SAD, Turske naše institucije, uporno otežavaju uključivanje privatnih zdravstvenih ustanova u zdravstveni sistem u punom kapacitetu. Zašto?

Našim pacijentima treba podjela na kvalitetne i nekvalitetne zdravstvene ustanove a na na javne ili privatne. Pacijenta se ne tiče da li će biti operisan u javnoj ili privatnoj bolnici, nego da li je to urađeno stručno, profesionalno, da li je predugo čekao na operaciju i da li je morao nekome nešto dodatno platiti odnosno nekoga podmititi.

Treba naglasiti da pacijenti u FBIH, shodno Zakonu o pravima pacijenta, imaju pravo da biraju svog doktora i stomatologa. U praksi, to pravo je svedeno, uglavnom za usluge porodične medicine. Za ostale usluge, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, veoma često, to pravo onemogućavaju svojim pacijentima. Treba omogućiti da se pacijenti liječe u zdravstvenim ustanovama po svom izboru, a da se zdravstvene ustanove "takmiče" u kvalitetu pružene usluge.