Ornitolog Draško Adamović je utvrdio da se radi o šumskoj sovi (Strix aluco), koja ima status stalno zaštićene vrste u našoj zemlji. Jedinka je, zbog višednevnog boravka u prostoru bez hrane, zatečena dehidrirana, izgladnjela, ugruvana i sa blažom povredom predjela baze pakrilca, zbog čega su je u Društvu preuzeli na njegovanje.
"Nakon sanacije rane te višednevnog ručnog prihranjivanja miševima i pilećim mesom, jedinka je postigla optimalnu težinu, pokazala letnu sposobnost u volijeri i sve reflekse neophodne za opstanak u prirodi, te smo istu sinoć pustili u okolinu oblasti gdje je pronađena", kazao je Adamović.
Šumske sove su teritorijalne ptice stanarice, idealna staništa su im četinarske i mješovite bjelogorične i crnogorične šume u čijim dupljama se gnijezde, a li se mogu sresti u napuštenim ambarima, tavanima zgrada i slično. Nerijetko, jedan par provede zajedno cijeli život u monogamnoj vezi. S obzirom da se pretežno hrane sitnim glodarima (pacovima, šumskim, poljskim miševima, voluharicama, puhovima i sl.), njihov veliki značaj je neupitan u pogledu biološke mjere suzbijanja navedenih vrsta.Pojava divljih deponija smeća u urbanim zonama pogoduje razvoju glodara što upravo predstavlja jedan od razloga pojave ove vrste u gradovima. U zimskom periodu mlade šumske sove zauzimaju nove teritorije pa se zbog svog ciklusa pomjeranja mogu zateći u okolini.
"Kako je ova jedinka dospjela na dno dimnjaka višespratne stambene zgrade, ne znamo, ali je bilo sličnih slučajeva. U nekim napuštenim 'plitkim' dimnjacima su uspijevale othranjivati mlade, u ovom slučaju je moglo doći i do pokušavanja bijega u potencijalni zaklon od drugih ptica koje su je zatekle na svojoj teritoriji, takvo ponašanje tjeranja predatora ispoljavaju jata sivih vrana, svraka, kreja, gavrana, gačaca i sl. Ovo je svakako jedinstven slučaj obzirom da se radi o prvoj puštenoj, prethodno prstenovanoj, šumskoj sovi u BiH, te se nadamo da ćemo se ovakvim koracima približiti savremenim trendovima obilježavanja, praćenja stanja i kretanja populacija ptica koji se sprovode na međunarodnom nivou. Ptica je obilježena prstenom koji nosi oznaku i broj prstenovčke centrale iz Srbije jer naša, nažalost, još nije formirana. Treba imati u vidu da briga o divljim životinjama traži stručan pristup, adekvatnu infrastrukturu smještaja, odgovarajuću hranu i mnogo drugih uslova koje DIZB obezbjeđuje samostalno i zahvaljujući entuzijazmu volontera. Apelujemo nadležnim organima za podršku i pomoć u očuvanju životne sredine i divljih životinja kojima je potrebna pomoć i njega, te se nadamo konačnom formiranju tima i centra za takvu namjenu", rekao je ornitolog Draško Adamović.
