lifestyle
32

Psihologija trolanja: Sadisti iza tastature ili osobe kojima nedostaje normalna okolina

Klix.ba
Ukoliko znate šta je internet, onda vjerovatno znate i šta je trolanje - jedna od njegovih mnogih tamnih strana. Kao što je to slučaj i sa mnogim drugim sferama čovjekovog ponašanja, i na trolanje se može aplicirati nauka.

Kako ju je predstavila ekipa s naučno-popularnog YouTube kanala SciShow, definicija trolanja podrazumijeva aktivnost pisanja zlonamjernih komentara van konteksta tematike, koji za cilj imaju remećenje zdrave online rasprave.

Iako postoji mnoštvo simpatičnih trolova koji komentarima kreiraju određenu vrstu komedije, većina trolova nema taj cilj. Šta je razlog njihovom destruktivnom ponašanju, šta prolazi kroz um trola dok piše uvredljiv ili zloban komentar?

Iako je historija trolanja popločana pukom željom za zadirkivanjem koja je počela na forumima ranih '90-ih godina prošlog vijeka, ona je poprimila i zabrinjavajuću granu namjernog izazivanja boli kod sagovornika. Treba spomenuti da je ovakvo trolanje dobilo i svoj pozitivni oblik u grupama kao što su Anonymousi koji trolanjem višeg staleža žele postići društvene ciljeve za dobrobit većine.

Ipak, pojedine osobe trolanje su podigle na nivo zlostavljanja, gdje žrtve, recimo, često ne mogu da razluče između stvarnih i nerealnih prijetnji.

Još 2004. godine naučnik John Suler skovao je termin koji opisuje pojavu gubitka društvene inhibicije (suzdržavanja) uzrokovane garantovanom anonimnošću koju kreira internet - efekat online deinhibicije. Suler je smatrao da anonimnost na internetu tjera određene osobe da se ponašaju drugačije u odnosu na pojavnost u svakodnevnom životu.

Suler je smatrao da do ovog ponašanja dovodi šest važnih faktora - osjećaj anonimnosti gdje se akcije na internetu ne mogu povezati sa stvarnim identitetom osobe, osjećaj nevidljivosti zbog ograničenja komunikacije putem slova; osjećaj vremenske odvojenosti koji dopušta spretnije kreiranje rečenica; dehumanizacija sagovornika; doživljaj online interakcije kao obične igre i naposljetku - nedostatak osjećaja odgovornosti usljed nepostojanja autoriteta.

Danas je trolanje rasprostranjenije i dešava se na platformama koje 2004. godine nisu postojale. Nova istraživanja su često neprecizna iz prostog razloga što su bazirana na anketama korisnika interneta. Ipak, ostaje pitanje šta uzrokuje da korisnici foruma sagovornicima prijete smrću.

Osobine ovakvih osoba mogu se opisati korištenjem "tamne četvorke" - narcizam, psihopatija, makijavelizam i sadizam. Godine 2014. na bazi ankete napravljene nad 400 osoba koje su izjavile kako uživaju u trolanju i uznemiravanju drugih, zaključeno je kako većina ispitanih ima neke od četiri navedene osobine. Također, neki naučnici smatraju da je korijen agresivnog trolanja skriven u manjku normalne društvene interakcije.

S druge strane, treba istaći da se tek pet posto korisnika interneta smatra trolovima što navodi na zaključak kako je riječ o zanemarivoj manjini online populacije.

Jedinstveno rješenje za problem agresivnog trolanja ne postoji. Moderiranje je poželjno, ali previše moderiranja navodi na gušenje prava na slobodu govora. Takodjer, pokazalo se da uredjenije platforme imaju manje trolova od onih koje su vandalizirane u kontinuitetu i bez kontrole.