Piše Max Clements
663

Britanski Independent: Sarajevo je kosmopolitski grad u etnički očišćenoj državi

Klix.ba
Britanski Independent prenio je tekst Maxa Clementsa posvećen današnjem Sarajevu, 25 godina nakon najduže opsade u modernoj historiji.

"Iako je vojska bosanskih Srba koja je držala grad pod opsadom davno otišla, sarajevska multietničnost je i dalje opkoljena", navodi se na početku teksta čiji autor BiH vidi kao mikrokosmos bivše jugoslavije.

On je očaran spektakularnim planinskim prizorima koji se mogu vidjeti putujući od Mostara do Sarajeva. Ističe kako su bogomolje podsjetnik bosanskog etno-religijskog miješanja.

Clements je razgovarao i s našim sugrađanima o njihovim ratnim iskustvima.

"Nisam očekivala rat. Jela sam pizzu s prijateljima s fakulteta kada je pala prva granata", rekla je Armina Pijalović koja je bila sudionica demonstracija ispred parlamenta 5. aprila 1992. godine.

Grad je izgubio mnogo u prošlom ratu i to mnogo više nego ostali gradovi. Prvi izbori održani nakon raspada Jugoslavije podijelili su zemlju po etničkoj liniji, navodi autor.

Clements primjećuje Spomenik ubijenoj djeci sarajeva, spomenik s imenima žrtava masakra na Markalama te Sarajevske ruže svuda po ulicama i trotoarima i zaključuje kako Sarajevo liči na živi spomenik žrtvama opsade.

"Moje djetinjstvo je bilo veoma teško. Nisam znao šta znači normalan život, spavati u krevetu, imati vodu, prati zube, ići na posao i imati normalan obrok", rekao je Ado Hasanović, režiser iz Srebrenice koji je imao šest godina kada su Srbi ušli u Srebrenicu.

"Svi ljudi koji se deklarišu kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, svi su oni Bosanci. Svi stanovnici BiH su Bosanci i nije važno koje su religije", rekao je Ado.

Autor navodi zapažanja kako je demografija BiH vještački preuređena što je proizvod rata čiji cilj je bio etničko čišćenje. Većina Srba su nakon rata iz Federacije otišli u Republiku Srpsku.

"Putovanjem u Istočno Sarajevo osjećaju se razdvajajući efekti rata u BiH", napisao je Max i dodao kako su uočljivi ćirilični znakovi i srpske zastave čim se pređe entitetska granica.

Smatra da bi odvajanje RS-a i njeno eventualno pripajanje Srbiji značilo prihvatanje zemlje koja je nastala na etničkom čišćenju.

Posjeta Sarajevu, živahnom, liberalnom, sekularnom i relativno kosmopolitskom gradu, ne odražava stvarnost zemlje u cjelini. Sam karakter i sastav grada je jedinstven, zaključio je Clements.

Možda najveće pitanje s kojim se trenutno Bosanci suočavaju jeste kako zadržati obrazovane mlade ljude koji sve više odlaze u inostranstvo. Ovi ekonomski i socijalni problemi su nova i najvažnija pitanja s kojima se suočava političko rukovodstvo Bosne i Hercegovine, naveo je autor u svom tekstu.