Da li ste posjetili "krivi toranj" u Gradačcu: Historijska građevina krasi grad Zmaja od Bosne
Grad Zmaja od Bosne u predjesenjim danima nalazi se u jednom od najljepših izdanja. Okupan jedinstvenom ljepotom, Gradačac svojim građanima, ali i posjetiteljima nudi potpuno miran i nesvakidašnji ugođaj.
Uzane, lijepe i neobično čiste ulice za bh. svakodnevnicu posebno će iznenaditi svakog putnika namjernika koji se zaputi u ovaj grad u kojem se zasigurno ima mnogo toga za vidjeti, a u današnje vrijeme kada moderne tehnologije i društvene mreže uzimaju primat i fotografisati.
No, zasigurno najveću pažnju plijeni kompleks Starog grada u kojem je smještena i kula Husein-kapetana Gradaščevića. Prema zvaničnim historijskim podacima, Stari grad Gradačac se nalazi na terenu koji sa svih strana pada prema sjevernoj kapi-kuli, gdje je teren najniži i tu se ujedno nalazi veza tvrđave sa centralnim dijelom civilnog naselja, odnosno čaršijom. Grad ima dvije cjeline, odnosno donji i gornji grad. Cijeli kompleks je opasan bedemima koji zatvaraju površinu od 91 kvadratni metar.
Semir Hadžimusić iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona u razgovoru za Klix.ba kaže da je karakteristično to da su pojedini dijelovi bedema i kule Starog grada Gradačca građeni mnogo pažljivije, klesanim kamenom, nego mnogi drugi gradovi iz istog perioda u Bosni.
"U Donjem gradu Starog grada Gradačca, sahat-kulu je 1824. godine podigao Husein-kapetan Gradaščević, što potvrđuje ploča uzidana u objekat. U tarihu se navodi: 'Osnivač objekta je Husein-kapetan, sin Osman-kapetanov, kapetan gradačačke tvrđave. Godina 1240.' (1824). Predstavlja najmlađi objekat ovoga tipa koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni. Sat je nakon 1878. godine kupljen u Beču i od tada je radio po srednjoevropskom vremenu, za razliku od prethodnog 'a la turca'. Novi sat je ponovo postavljen 1923. godine", priča nam Hadžimusić.
Sat kojeg naš sagovornik spominje je prestao raditi u Drugom svjetskom ratu, kada je sahat-kula korištena kao depo goriva. Sahat-kula ima oblik tornja koji se od podnožja postepeno sužava prema koti vrha.
"Približno je kvadratne osnove, dimenzija 5,23 x 5,11 metara, a ukupna visina iznosi 22 metra. Objekat ima prizemlje i pet spratova. Na južnoj strani su ulazna vrata. Od prizemlja do zadnjeg sprata vodi drveno stepenište sa 90 stepenica. Svjetlost je u unutrašnjost objekta dovedena i pomoću uskih otvora koji se šire prema unutrašnjosti, a koji su raspoređeni od podnožja do vrha. Zidovi su debeli 0,75 metara i zidani kamenom, izuzev gornjeg dijela, koji je od cigle", dodaje Hadžimusić.
Iako najmlađa, sahat-kula, zbog neadekvatnog fundiranja, znatno je zakošena na jugozapadnu stranu pa je nazivaju "krivi toranj" Gradačca, aludirajući na krivi toranj u Pizi koji predstavlja svjetsku atrakciju.
"Sahat-kula u Gradačcu je jedna od svega dvije stare sahat-kule sačuvane na području današnjeg Tuzlanskog kantona pa i sjeveroistočne Bosne. Osim sahat-kule, Husein-kapetan je 1826. godine u kompleksu Starog grada podigao džamiju Husejniju", naglašava Hažimusić.
Nedavno je završena obnova džamije, a sahat-kula bi trebala biti sanirana u jednoj od etapa sanacije i rekonstrukcije nacionalnog spomenika - graditeljske cjeline Stari grad u Gradačcu.
