Dok mladi napuštaju Ramu, bajkoviti Franjevački samostan okuplja posjetioce iz cijelog svijeta
Bosanskohercegovački biser Ramsko jezero nastalo je 1968. godine kao rezultat potapanja korita rijeke Rame. Međutim, potapanje je izazvalo i selidbu stanovništva te je tada Ramu napustilo blizu 3.500 ljudi. Mjesto svoje najljepše ruho oblači tokom ljeta, ali i u jesenjem i zimskom periodu je odlično za odmor.
Nastankom Ramskog jezera Franjevački samostan Rama-Šćit postaje jedini u BiH koji je smješten na otoku i u sredini jezera. U razgovoru za Klix.ba gvardijan ovog samostana Andrija Jozić pojašnjava da su se fratri godinama brinuli za samostan kako to čine i danas.
"Fratri su ovdje imali svoju školu, okupljali se nekada, a okupljaju se i sada, djeluju sa svojim narodom i to je dovoljan pokazatelj brige. Imali smo nesreću s požarom kada su izgorjeli naša knjižnica i muzej, danas je to trebalo biti u nivou s onim što ima samostan u Fojnici, ali počeli smo se dizati kao Feniks iz pepela i uspijeva nam", izjavio je Jozić.
U samostanu danas boravi šest fratara koji se brinu o dvorištu, galerijama, prijemu gostiju, služenju misa u crkvi i svemu što treba u ovoj maloj zajednici.
Veliki samostan danas je pretvoren u kuću mira s 40 ležajeva te se u njoj okupljaju učesnici duhovnih seminara, provode se programi za rad s traumatiziranim osobama, simpoziji, konferencije, međureligijski susreti i brojni drugi sadržaji.
Ono što daje posebnost ovom samostanu je njegova lokacija. Smješten je na 600 metara nadmorske visine i okružuju ga četiri planine, a takvo mjesto je pogodno za meditiranje i odmor.
"Ljudi nam non-stop dolaze na jedan dan ili više, zavisi od razloga posjete. U prošloj godini smo imali blizu 6.000 posjetilaca. Trudimo se ovo mjesto održavati kako bismo svake godine primili sve više ljudi. Ljudi koji dolaze uglavnom se zanimaju za historiju, o nekim detaljima samostana, a iz njega odlaze zadovoljni i ispunjeni", dodao je Jozić.
Međutim, kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, i u ovom bajkovitom predjelu na Ramskom jezeru problem je iseljavanje stanovništva. Jozić vidno razočaran govori kako je ove godine u prvi razred osnovne škole upisano samo petero djece.
"Pokušavamo okupiti našu Ramu jer je cijeli prostor pogodilo iseljavanje. Svi idu vani, a niko ne zna zašto ide, niti ja znam zašto mladih nema ovdje. U centralnu školu je upisano samo pet prvačića. Ja sam bio dijete ovog kraja i u moje vrijeme prvi razred osnovne škole je pohađalo blizu 250 učenika", govori Jozić.
Župa danas ima 2.204 vjernika, nikad manje u ovom kraju, a na ulicama na putu ka samostanu rijetko koga možete sresti. Lokalno stanovništvo, uglavnom naviknuto na turiste, i prije postavljenog pitanja pokazuje put prema samostanu.
"Od nas svako nosi jedan upitnik s pitanjem šta će biti od nas i ovog kraja? Ovo je jedan lijep prostor, žao mi je mladosti, došla je moda da idemo negdje, ali gdje idemo? Nadam se da će života ovdje nekada ponovo biti", zaključuje Jozić.
Zbog lošijih padavina prošle godine, nivo jezera je tokom zimskom perioda niži nego inače. U maju s buđenjem vegetacije počinje rasti i nivo jezera. Lokalne vlasti su u nekoliko navrata istakle kako će na ovom lokalitetu, nekada pogodnom za život i poljoprivredu, napraviti hostele, čime bi dodatno razvili turizam i sportski potencijal s obzirom na to da postoji i veslački klub, a Ramsko jezero je bilo i mjesto priprema veslača iz Australije.
