Dragulj BiH: U Titovo vrijeme promet Nacionalnog parka Sutjeska iznosio je milion njemačkih maraka
Dejan Pavlović, direktor Nacionalnog parka Sutjeska u razgovoru za Klix.ba navodi kako se u posljednje vrijeme dešava čitav niz novih projekata i pozitivnih promjena u vezi Nacionalnog parka Sutjeska.
Otkriva kako su nedavno dobili grant od Američke ambasade u iznosu od 32.000 dolara. U pitanju je projekat naziva "Dajmo šansu budućnosti, Sutjeska 2016" i u njega će biti uključene sve osnovne škole s područja Foče i Goražda, oko 200 učenika će sa svojim nastavnicima.
Pavlović otkriva kako se u posljednje vrijeme pojavio i potencijalni investitor koji bi želio da u devastirani hotel Sutjeska uloži značajna novčana sredstva i da od njega napravi hotel od pet zvjezdica. U tom slučaju bi se zasigurno ostvarilo 50 novih radnih mjesta.
Poslije 25 godina obnovljena je rasvjeta duž magistralnog puta Foča-Trebinje (projekat je bila djelimična donacija Vlade Republike Srpske), kao i pušten u rad mokri čvor u kampu na Tjentištu, gdje se nalazi oko 15 tuš kabina i isto toliko toaleta. Ovaj projekat je finansirala regionalna agencija za razvoj Serda iz Sarajeva).
Kad je u pitanju zaštita spomenika od propadanja, Pavlović ističe kako su prije mjesec dana predali zahtjev za projekat rekonstrukcije čuvene freske od Hegedušića koje su dosta uništene u ratu i koje bi u narednom periodu trebalo restaurirati. U pitanju je projekat UNESCO-a, a iznos koji bi trebao biti odobren je oko 30.000 dolara.
"Sve to nagovještava neka nova, bolja vremena koja zasigurno dolaze za Nacionalni park Sutjeska. Tjentište, nekadašnji dragulj bivše Jugoslavije, polako vraća svoj stari sjaj, tako da je vrijeme koje dolazi definitivno bolje vrijeme za Nacionalni park Sutjeska", navodi Pavlović za Klix.ba.
Veliki interes turista: Smještajni kapaciteti puni
Dodaje kako Nacionalnom parku, kad je u pitanju dodatna promocija turizma, nedostaje smještajnih kapaciteta. Svi smještajni kapaciteti su, ističe direktor NP Sutjeska, rezervisani još u januaru ove godine. Već sad su svi hoteli u Foči i okolini puni, te nisu bili u stanju ispoštovati toliki odziv i interes turista.
Osvrćući se na period za vrijeme Jugoslavije u kojem je Nacionalni park Sutjeska doživio svoj vrhunac, Pavlović navodi:
"Za vrijeme posljednje Titove posjete Nacionalnom parku Sutjeska, tadašnji promet je bio milion njemačkih maraka. To je bio čitav jedan sistem u kojem je sve imalo svoju namjenu. Postojao je bazen od 16.000 kvadratnih metara koji, kad je otvoren, bio najveći bazen u Evropi. Bio je tu i hotel Sutjeska koji je imao 134 mjesta, zatim dom mladih koji je u svom sastavu imao diskoteku i prateće objekte... Nažalost, dosta dobrih objekata je devastirano u ratu."
Pavlović govori kako najviše turista dolazi iz Slovenije i Hrvatske, ali i drugih dijelova svijeta.
"Neki dan smo imali 30 turista koji su došli iz Izraela. U zadnje vrijeme ovdje dolaze ljudi sa svih strana svijeta. U januaru nam je u posjeti bila američka studentica Berkeley univerziteta koja radi svoj doktorski rad na temu spomenika na Tjentištu."
Ovih se dana na Tjentištu u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska održava i muzički festival OK Fest, za kojeg Pavlović kaže kako predstavlja odličnu promociju samog nacionalnog parka.
Idealan spoj prirode i zaostavštine historije
Organizator OK Festa, Dubravko Suvara u razgovoru za Klix.ba navodi kako ovaj lokalitet čuva nevjerovatne prirodne ljepote za koje dosta ljudi zapravo i ne zna.
"Tu je najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić, tu je i blizina Durmitora, drugog nacionalnog parka i Trnovačkog jezera koje je u obliku srca, tu je i najstarija prašuma Perućica, kanjon Tare, najdublji kanjon u Evropi i drugi po dubini u svijetu, poslije Colorada... Tu je Zelengora, tu je Orlovačko jezero, zatim veliko i malo jezero na Barama... Prekrasan aspekt prirode na jednoj, a na drugoj strani vrlo bitan segment je i Drugi svjetski rat, Bitka na Sutjesci, čuveni spomenik i muzej u Dolini heroja posvećen Bitci na Sutjesci. Na ovom se prostoru nalazi i najveći bazen na Balkanu, tik uz festivalski prostor", govori Suvara i dodaje kako su to bili elementi koji su ih natjerali da razmišljaju u smjeru osnivanja festivala i dovođenja ljudi na ovaj lokalitet.
"Ovo mjesto je idealan spoj prirode i zaostavštine historije, a pored toga, nalazi se na strateški dobrom mjestu - samo sat i deset minuta od Sarajeva, sat i po vremena od Mostara, za manje od dva sata ste na Jadranu, pa zašto to ne bi bila interesantna turistička regija za mlade ljude?"
U kontekstu masovne urbanizacije, ali i nedostatka svijesti ljudi o važnosti zaštite nacionalnih spomenika i prirodnih ljepota koje Bosna i Hercegovina posjeduje, Suvara kaže:
"Kad priroda napravi džunglu, to izgleda lijepo, to je dar prirode, no kad čovjek želi da napravi nešto, on onda pravi džungle od gradova bez ikakvog plana. Nacionalni parkovi u svijetu donose ogromnu dobit, ali dobit od posjetilaca, a ne od hidroelektrana, niti tajkuna koji tu dođu i prave hotele i wellnesse. Bosna i Hercegovina i ovaj prostor imaju dobre zakone, njih samo trebamo da poštujemo, da znamo šta je prioritet. A prioritet ovih mjesta je očuvati biodiverzitet, što znači poštovati zakone i evropsku i svjetsku praksu."
Nacionalni park Sutjeska je najraznovrsniji kompleks ekosistema na prostoru BiH i jedan od najraznovrsnijih na prostorima jugoistočne Evrope. Cijelo područje Parka odlikuje izuzetna ljepota i raznolikost oblika pejzaža – od pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, planinskih pašnjaka do visokih planinskih masiva. Na Zelengori se nalazi osam glečerskih jezera "gorskih očiju", a ono što također karakteriše ovo područje su duboki kanjoni Sutjeske, Hrčavke i Jabučnice, bistrih planinskih rijeka bogatih potočnom pastrmkom. Veoma je dragocjen i bogat fond divljači i rijetkih biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske. U samom srcu Parka smješten je i strogi prirodni rezervat Perućica (1434 ha), najočuvanija i najveća prašuma u Evropi, u kojoj je od osnivanja nacionalnog parka strogo zabranjena bilo kakva intervencija čovjeka.
Na području nacionalnog parka Sutjeska, koji je pod zaštitom UNESCO-a, nalaze se i mnogobrojni spomenici starije i novije historije, veliki broj arheoloških nalazišta, etničkih i historijskih obilježja.
Razvoj Nacionalnog parka Sutjeska u prošlosti je uglavnom bio baziran na historijskim događajima iz Drugog svjetskog rata. U spomen bitke na Sutjesci i poginulim partizanskim borcima 1943. godine, šezdesetih godina prošlog stoljeća u i oko Parka podignuti su brojni spomenici, a na Tjentištu je 1971. godine podignut memorijalni kompleks.
Pronašli smo novogodišnje ukrase po pristupačnim cijenama koji će upotpuniti svačiji dom
