Dvorac na Ostrošcu kod Cazina je nacionalni spomenik koji se urušava
Iako su brojne građevine dobile titule nacionalnog spomenika BiH, koje bi trebale osigurati njihovo održavanje i brigu države, odnosno predstavnika vlasti, na terenu situacija je drugačija. Nacionalni spomenici, širom Bosne i Hercegovine su u ruševnom stanju, a bilo kakva obnova ne može se uraditi bez saglasnosti instituta. Zbog toga, historija naše države, bar u građevinskom smislu, je u de facto raspadu.
Ekipa portala Klix.ba posjetila je tvrđavu na Ostrošcu na Uni, nedaleko od Cazina, jedinstvenu u Bosni i Hercegovini, koja već godinama vapi za obnovom. Ipak, gostiju ima i turizam u ovom dijelu Krajine još uvijek živi.
U razgovoru za Klix.ba Mirsad Dizdarević Braco koji radi na održavanju tvrđave kaže da gostiju ima, posebno Arapa, kojima je zanimljiva priroda, historija, tvrđava, ali i pogled sa zidina tvrđave koji seže na bh. brda i planine.
"Ima dosta stranih turista, ali i domaćih koji dolaze ili individualno ili organizovano. Situacija je malo lošija nego je to bilo prije koronavirusa, inače bude dosta više posjetilaca, ali i ove godine ih ima. Uglavnom najviše posjetilaca imamo u maju, kada imamo školske ekskurzije i djecu iz cijele BiH, ali i tokom cijele godine kada nas posjeti više hiljada posjetilaca", kaže Dizdarević.
Pojašnjava da turisti uglavnom obilaze zidine, ulaze u tvrđavu, ali i odmaraju u hladovini gdje se osvježe uz piće. O sanaciji tvrđave ističe da su se pisali projekti, ali da obnove veće nema.
"Projekata ima, svako malo-malo, ali nikada ništa nije konkretno urađeno. Uradi se neka manja sanacija, nekoliko zidića kako se ne bi obrušavali, a da bi se dovela u prvobitno stanje potrebno je od 8-10 miliona KM. Ovdje govorimo o potpunoj obnovi zidina i zamka. Nisu to veliki novci za državu, ali tako je kako je..", pojašnjava naš sagovornik.
U prvom dijelu tvrđave postavljene su i nove skulture skulptora koji svake godine održavaju svoju koloniju, a zidine starog grada Ostrošca prkose vremenu i čuvaju historiju četiri vremenska perioda, četiri vladavine.
Ranije je u razgovoru za Klix.ba Almir Kurtović, autor knjige o gradu Ostrožac, kazao da država treba dići ruke od toga jer je vidljivo u kakvom je stanju grad Ostrožac kada država brine te da se ovo kulturno dobro treba dodijeliti određenoj instituciji ili privatnom licu koji znaju šta uraditi s njom.
U prilogu pogledajte kako izgleda unutrašnjost zamka te vanjski dio objekta koji je bogatstvo Cazina, Krajine i turizma Bosne i Hercegovine.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
