Metalni toranj visine 300 metara (sada oko 320 metara zbog TV i antene za mobilnu telefoniju), planiran je u prvo vrijeme samo kao eksponat, ujedno i glavna kapija za ulaz na Svjetsku izlozbu kojom je obilježena 100-godišnjica Francuske revolucije.
Kada je toranj sagrađen, mnogi Parižani smatrali su ga ruglom koje treba ukloniti. Sticaj okolnosti je međutim doveo do činjenice da je već dugo jedan od simbola tog grada, a u startu je smatran za svojevrsno remek djelo.
Poslije dvogodišnje gradnje, inauguriran je 31. marta, a svečano je otvoren 6. maja 1889. Od te godine do danas je vjerovatno najpoznatiji simbol Pariza. Godišnje ga posjeti više od pet miliona ljudi.
Ime je dobio po inženjeru Gustave Eiffelu (1832.-1923.) koji je predvodio tim stručnjaka, a prethodno se istakao kao graditelj mostova i vijadukta na željeznicama, ali i metalne konstrukcije za Kip slobode.
Svestrani Eiffel se istakao i u naučnom radu iz oblasti meteorologije, radiotelegrafije i aerodinamike. A na tornju koji, usred Pariza, nosi njegovo ime, posjetiocima su, između ostalog, na raspolagnju i dva restorana, "Visina 95", koji se nalazi na isto toliko metara i "Jules Verne" na drugom spratu.
Na prvom spratu su još i prodavnice suvenira, pošta...
Na najvišem spratu, odakle se pruža pogled na Pariz i okolinu smještena je i replika Eiffelove kancelarije, a tu je i njegova voštana figura, prenosi Tanjug.
Priča se da je u jednom od restorana svakodnevno ručao poznati francuski književnik Guy de Maupassant, ne zato što mu se to mjesto sviđalo, već navodno zato što je to bilo jedino mjesto u Parizu "odakle ne vidi toranj".
