Hrvatski otok izgubio je titulu najvećeg u Jadranu, a ima i "najužu ulicu na svijetu"
Kao i u ostatku Istre i Kvarnera, Nijemci su najbrojniji gosti na Krku i tako će vjerojatno biti i ove godine. Za njima slijede ostale velike zapadne nacije, a uprkos geografskoj udaljenosti sve je više i gostiju iz Bosne i Hercegovine koji se odlučuju odmor provesti upravo na Krku. Najviše ih je iz jugozapadnih dijelova BiH.
Krk je po mnogo čemu specifičan otok. Prvenstveno zbog činjenice da je mostom povezan s kopnom i da se, za razliku od ostalih jadranskih otoka, ne mora koristiti trajekt, odnosno brod kao prijevozno sredstvo za dolazak i odlazak s Krka. Tu je i aerodrom, koji je itekako prometan u ljetnoj sezoni.
Za ovaj otok na sjevernom Jadranu veže se mnogo intrigantnih podataka koji uz prirodne ljepote, brojne plaže i gastronomsku ponudu, privlači milione gostiju iz svih dijelova svijeta. Naime, oni koji su do 1993. godine ljetovali na Krku bili su uvjereni da su posjetili najveći jadranski otok.
Tada su, pak, geodeti modernim računarskim mjerenjima došli do podatka da su Krk i susjedni otok Cres potpuno identične površine, 405,78 kilometara četvornih. Međutim, s obzirom na to da se razina Jadranskog mora postupno podiže, a obale otoka Cresa su strmije od onih na Krku, za očekivati je da će u skoroj budućnosti Cres postati najvećim otokom u Jadranu.
Stanovnike i turističke radnike na Krku to puno ne zabrinjava, jer, kažu, imaju mnogo drugih aduta s kojima će privlačiti goste. Ljubitelji historije svakako neće propustiti posjet crkvi sv.Lucije kod Baške, gdje je sredinom 19. stoljeća pronađena Bašćanska ploča, starohrvatski spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine. Danas se na Krku čuva kopija ovog, sigurno jednog od najpoznatijih spomenika iz tog dijela historije.
Bogato historijsko naslijeđe na Krku se može doživjeti skoro na svakom koraku. Sam grad Krk poznat je po brojnim građevinama, srednjovjekovnoj baštini koja je nastala tijekom venecijanske dominacije na ovim prostorima. Krčki knezovi Frankopani su se tijekom tog razdoblja posebno istaknuli i uspjeli su se zadržati u Krku nekoliko stoljeća zahvaljujući vještom političkom koketiranju s Venecijom. Danas, gotovo u izvornom stanju, može se vidjeti frankopanski kaštel koji je ostao sačuvan kao svjedok bogate historije ovog grada.
U gradu se nalaze brojne crkve, palače i kule, kao što su palača Porat, kula Garbin i kula Vela Placa. Gradskim ulicama dominiraju kamene kuće sa crvenim krovovima i prozorima ukrašenim cvjetnim motivima. Posebnu atmosferu grada Krka čini i živahna ljetna scena koja nudi razne kulturne i zabavne događaje. Panoramom grada, ipak, dominira zvonik katedrale, u gotičkom stilu izgrađen XVI. stoljeću. Godine 1767. umjesto dotadašnjeg šiljastog vrha, gradi se barokna kupola zvonika i postavlja anđeo.
Krk ima i "najužu ulicu na svijetu"
Mnogo je mjesta na Krku koje vrijedi posjetiti, ali malo koji turist propusti otići u Vrbnik. To je jedno od najstarijih mjesta na otoku. Prvi put se spominje 1100. godine. Zbog svoje bogate historije Vrbnik nazivaju kolijevkom pismenosti Hrvata. Posjetitelje osvaja svojim urbanističkim rješenjem, jer je umrežen nizom uskih popločanih ulica, a njegove kamene kuće izdižu se iznad mora u vrlo harmoničnu cjelinu.
Vrbnik je poznat i po "najužoj ulici na svijetu". Najuži dio ulice Klančić širok je tek nešto više od četrdeset centimetara i proći njome izazov je za sve posjetitelje, a posebno one korpulentnije. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najuža uličica ipak se nalazi u Reutlingenu u Njemačkoj, ali kako je tu riječ zapravo o prolazu između dvije zgrade, stanovnici Vrbnika odlučno tvrde da je njihova ulica Klančić "najuža prava ulica na svijetu".
Iz Vrbnika tj. Vrbničkog polja potječe autohtono vrhunsko vino uzgojeno od sorte grožđa koja je nazvana žlahtina, po staroslavenskoj riječi za "plemenit". Najpoznatije su vinarije porodice Katunar. Od gastro delicija, na Krku se ponose morskim specijalitetima te šurlicama, posebnoj vrsti tjestenine koja je ime dobila po obliku slonove surle.
U raznim varijantama se služi u većini restorana i konoba na Krku. Vrbničani dosjetljivo upozoravaju goste da ne pretjeruju s konzumacijom šurlica žele li proći ulicom Klančić.
