Hutovo blato: Park prirode doveden u pitanje zbog neodgovornog poslovanja tri elektroprivrede
Hutovo blato je park prirode i ptičiji rezervat nedaleko od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj dolini. Hidro zahvati i preusmjeravanje vode rađeni u posljednjih četrdesetak godina od strane tri elektroprivrede, današnje Republike Srpske, HZHB i Hrvatske, drastično su smanjili nivo vode što se direktno odrazilo na ovdašnji ekosistem.
Iako je tek maj, a pred nama su one najveće vrućine i suše, nivo vode je tek na polovini od normalnog, a broj ptica i ptičijih vrsta je manji za trećine u odnosu na sedamdesete godine prošlog stoljeća. Posebno je to vidljivo kad vas jedna od brodica povede na obilazak ovog i danas impozantnog prostranstva.
Najbolje je svjestan tih problema Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo blato, koji nastoji ovakvim akcijama skrenuti pažnju domaće javnosti na stanje u kojem se ovaj vrijedni lokalitet nalazi.
"Moramo biti zadovoljni kad vidimo koliko se odazvalo volontera i najmlađih na naš poziv, te ćemo uraditi dosta korisnog posla na uređenju prostora, a i na licima sudionika vidim zadovoljstvo, posebno jer znam da su mnogi prvi put u parku", kazao nam je direktor Zovko, naglašavajući da u ovo doba godine brojne ekskurzije budu organizirane u Hutovom blatu, a najviše ih je iz Sarajeva.
Izleti brodicama i foto-safari postali su zaštiti znak Hutova blata, a u sklopu nekoliko projekata uspjeli su nabaviti i par strojeva za bolje održavanje kako travnatih, tako vodenih prostora. Posebno se ističe kupovina nekoliko bešumnih motora za brodice, tako se one ekološki prihvatljivije, ali i stvaraju mnogo manju buku prilikom plovidbe.
"Nama je najveći problem nestašica vode, a tome su krive elektroprivrede, koje vodu odvedoše sebi, na hidroelektrane. Sad kad krenu najveće vrućine, bojimo se da bi kanali naše močvare mogli izgubiti plovnost, skoro pa presušiti", žali nam se Nikola Zovko, ne želeći niti pomisliti šta bi to značilo za i onako narušeni ekosistem samog parka prirode.
Područje Hutovog blata, koje je nekad bilo dom pticama selicama i endemskim vrstama riba, sad je pretrpano korovom, nestaje močvarno područje, što uzrokuje ogromne gubitke bioraznolikosti. Zoran Mateljak iz WWF BiH, godinama već upozorava na taj problem.
"Svakako je potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se revitalizirao ekosistem Hutova blata, naima već našim monitoringom smo došli do zabrinjavajućih podataka o stanju Hutova blata, koje su nas potakle na jednu ovakvu akciju. Želimo poslati poruku da se svi trebamo uključiti da bi spasili ovaj biser prirode", kazao nam je Mateljak.
"Za degradaciju prostora Hutova blata lako se može dokazati odgovornost tri elektroprivrede, gdje ne želim reći da oni ne poštuju zakone i ne plaćaju poreze, već da samo cijeli taj sistem ne funkcioniše, jer da je drugačije ne bi situacija u parku prirode bila ovakva. Sredstva koja se izdvajaju za zaštitu prirode trebaju doći na ova mjesta, gdje su njihovi uticaji najočitiji“, zaključio je Mateljak.
Područje Hutova blata zaštićeno je na nekoliko nivoa, ali ta zaštita je izgleda samo mrtvo slovo na papiru. Izgradnja objekata za proizvodnju električne energije na svim stranama koje okružuju ovaj dragulj prirode, oduzele su mu ono što mu daje život – vodu, bez nje priroda umire. Niko ne traži da se prestane proizvoditi električna energija, ali je očito da to treba raditi poštivajući standarde koji su kod nas još uvijek fikcija.
