Idilična slika Bjelašnice: Kameni spavači suncem okupani i snijegom prekriveni prkose vremenu

Kameni spavači, kako ih je nazvao Mak Dizdar, su srednjovjekovni nadgrobni spomenici koji predstavljaju zajedničku kulturnu baštinu naroda Bosne i Hercegovine i jednu od najvećih misterija ovih prostora.

Stećci su veoma značajni za bolje razumijevanje naše prošlosti i mogu biti svojevrsna škola za budućnost. Dostignuća u historiografiji pokazuju da su pod kamene monolite ukopavani ljudi različitih konfesija – pripadnici Crkve bosanske, katolici i pravoslavci. Dakle, radilo se o spomenicima koji su bili općeprihvaćeni među vjerski raznolikim stanovništvom i time predstavljaju autentično kulturno obilježje jedne zemlje i njenog podneblja.

Nekropola stećaka u Prečanima može se datirati u 14. i 15. stoljeće. Stećci su klesani su u obližnjem kamenolomu, na lokalitetu Gradina. Nekropola se sastoji od 184 stećka, od toga devet sljemenjaka i 175 sanduka. Ukrašeno je dvadeset primjeraka različim motivima i ornamentima: razne vrpe, motivi štita, rozete, ljudske figure, križevi... Stećci su dobro klesani, ali su zbog vremenskih prilika, obilnih padavina i vjetra ispucali.

Ranije je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijla je odluku, kojom se historijsko područje - nekropola sa stežcima Kaursko groblje u Prečanima - općina Trnovo - proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Također, UNESCO je na listu svjetske baštine uvrstio stećke 15. jula 2016. godine. Na listi nazvanoj Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nalazi se 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.