Kako je Jugoslavija iskoristila brutalizam: Ovo su poznate relikvije u BiH i u susjedstvu
Genex Tower je nezamisliv na autoputu od beogradskog aerodroma do centra grada, koji podsjeća na svemirsku kapsulu postao je magnet za turiste uprkos godinama zanemarivanja. Ova kula izgrađena je 1977. godine. Toranj je jedan od najznačajnijih primjera brutalizma.
Interes za stil raste, posebno nakon izložbe 2018. godine u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku pod nazivom "Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980".
"Svake sedmice imamo desetine ljudi koji su zainteresovani da obilaze znamenitosti izgrađene od 1950-ih do 1980-ih", rekao je Vojin Muncin, menadžer agencije Yugotour.
Genex Tower je među najzanimljivijim prizorom, tvrdi Muncin. U želji da iskoriste interes, beogradske vlasti sada razmišljaju o otvaranju dijelova još jednog remek djela jugoslavenskog brutalizma, a to je zgrada vlade Palata Srbija, koja je trenutno otvorena samo jednom godišnje.
Nakon Drugog svjetskog rata, socijalistička Jugoslavija, koju je vodio Josip Broz Tito, namjeravala je obnoviti zemlju uništenu borbama. Tito je 1948. godine raskinuo sa sovjetskim vođom Josipom Staljinom. Stambeni blokovi, hoteli, građanski centri i spomenici, svi napravljeni od betona, razoreni su širom zemlje.
Arhitektura je trebala pokazati snagu države između dva svijeta, zapadne demokracije i komunističkog Istoka, želeći stvoriti svoj put i socijalističku utopiju.
Ali nakon što je Tito umro 1980. godine i nastala je ekonomska kriza, nove elite su se pokušale distancirati od socijalističkog režima, uključujući njegovu arhitekturu. 1991. godine počela je serija ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije.
"Prošlo je dovoljno vremena otkad se Jugoslavija raspala i ljudi su počeli cijeniti arhitekturu Jugoslavije", rekao je Alan Braun, predavač na arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu.
Ostali primjeri jugoslavenskog brutalizma uključuju ogromne spomenike u znak sjećanja na borbu protiv fašizma, često postavljene u dramatičnim ruralnim sredinama.
Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna je monumentalni spomenik podignut na Petrovcu, najvišem vrhu Petrove gore. Autor spomenika je kipar Vojin Bakić.
Mnoga od tih djela ostaju zapuštena. Međutim, spomenik Tjentište, nadomak Foče u znak sjećanja na ubistva 7.000 ljudi, obnovljen je prošle godine.
Miodrag Živković, 91-godišnji vajar spomenika Tjentište, visok 19 metara, bio je među prvim umjetnicima u bivšoj Jugoslaviji koji su koristili beton.
"Za svaki projekat u te dane postojao je nacionalni konkurs, a umjetnici iz cijele zemlje imali su priliku da se prijave, i ta konkurencija je proizvela kvalitet", kazao je Živković.
Namirnice koje ne trebate ponovo podgrijavati: Mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema
