Fjordovi su dugački morski rukavci sa tri strane okruženi kopnom, najčešće sa strmim padinama, a nastajali u ledeno doba kad su veliki ledenjaci, otapajući se putovali prema moru odnoseći zarobljene stijene i svojim erozijskim djelovanjem dubili kopno. Takvim djelovanjem ledenjaka nastajali su čak do 800 metara duboki rukavci.
Nažalost, zahtjevan i komplikovan teren u ovim regijama onemogućava gradnju mostova, tako da se ideja gradnje podvodnih tunela čini kao najrazumnije rješenje.
Zasad je jedini način putovanja fjordovima presjedanje na više trajekata, što je zapravo prilično dugotrajan i komplikovan proces.
Saobraćajni tuneli koje Norvežani planiraju izgraditi bi se sastojali od velikih cijevi položenih na dubini od tridesetak metara pod vodom, a svaki od njih bi bio dovoljno širok za dvije saobraćajne trake, piše Inhabitat.
Njih bi držali pontoni na površini, povezani sa nosačima koji bi omogućili da sve bude stabilno. Struktura bi dodatno bila pričvršćena vijcima za tlo, kako bi se obezbjedila dodatna stabilnost.
I uprkos samoj nekonvencionalnoj strukturi, norveške vlasti navode kako se vožnja u ovim tunelima ne bi zapravo ni po čemu razlikovala od vožnje u običnim tunelima. Sa 1.150 saobraćajnih tunela kojima zemlja već raspolaže, od kojih je 35 podvodnih, Norvežanima ovo ne bi bila velika novina.
Norveška je dosad uložila sredstva u vrijednosti od oko 25 milijardi dolara u ovaj projekat, čija se realizacija očekuje do kraja 2035. godine.
Pred njima se nalazi još dosta izazova: budući da nešto slično nikad ranije nije bilo građeno, tako niko sa sigurnošću ne može reći na koji će način na podvodne tunele utjecati vjetar i valovi.
Ukoliko se projekat pokaže prezahtjevnim i neizvedivim, političari imaju pravo da izaberu drugi projekat kako bi dobili sredstva.
