Posjetili smo Ženevu: Grad zastava, "jeftinih" tramvaja i najskupljeg piva na svijetu
Grad koji se nalazi na interesantnom geografskom položaju (s tri strane Francuska, s četvrte jezero), nema više od 210.000 stanovnika i geografski zauzima površinu manju od Sarajeva. Ipak, kako kažu, otrov se drži u malim bocama, a u našem slučaju otrov su cijene.
Šalu na stranu, švicarska Ženeva zaista jeste skup grad, a to osjete čak i njeni stanovnici među kojima nije rijetka odluka da svoj dom u okolnostima nužde potraže negdje na periferiji, a što u slučaju Ženeve u 90 posto slučajeva znači živjeti u nekom obližnjem francuskom selu ili gradu.
Kako su nam domaći objasnili, francuski tržni centri, koji su svakako skupi za naše uslove i gdje kilogram mesa (recimo govedine) može koštati i do 20 eura, predstavlja light verziju onoga što nosi Ženeva gdje je kilogram istog mesa i do 40 eura.
Koliko zapravo košta sedmični boravak u Ženevi? Prema procjeni stranice BudgetYourTrip, dvije osobe ne mogu računati da će on biti jeftiniji od 2.000 franaka. Cijene koje ćemo prikazati u nastavku samo su djelić odgovora zašto je to tako.
Iće i piće
Švicarci svoju valutu u odnosu na euro vide u omjeru 1:1, iako je euro neznatno vredniji. Konvertovanje se može vršiti u kafićima i restoranima pod uslovom da nešto kupite - platite u eurima, a kusur dobijete u francima.
Obični espresso je oko 4 franka, cappuccino 5, a velika kafa s mlijekom također 5 franaka. Malo "začinjenije" kafe kao što je irska kafa u centru grada koštaju oko 11 franaka. Obična gazirana voda košta oko 3 franka, sok od narandže oko 4 franka, dok cijeđena narandža košta oko 7 franaka. Limunada je malo jeftinija i košta 5 franaka. Coca-Cola je oko 6 franaka, a Schweppes isto toliko. U prodavnicama dvije litre Coca Cole su 2 franka, a voda je 1 frank.
Malo točeno pivo je 5 franaka, a veliko oko 10 franaka, što Ženevu svrstava u sami vrh kada je riječ o svjetskoj cjenovnoj listi piva. Cijene flaširanog piva variraju zavisno od vrste lokala i tipa. Flaša Guinnessa košta od 8 do 9 franaka, Heinekena od 6 do 7 franaka, a Carlsberga od 7 do 8 franaka. U prodavnicama pivo u velikoj limenci poput Stelle Artois košta oko 2 franka.
U jeftinijim restoranima u gradu možete naići na kolače i slične slastice po cijeni od 5 do 6 franaka. Također, peciva kao što su jastučići i kroasani koštaju oko 3 franka. Najjeftiniju porciju palačinaka našli smo po cijeni od 5 franaka, mada može ići i do 15 franaka.
Ukoliko ste gladni, za nešto osnovno trebat ćete izdvojiti najmanje osam franaka, što znači da ukoliko van hotela jedete tri puta dnevno morate planirati potrošiti bar 24 franka. Imajte u vidu da je to rješenje tipa gotovog sendviča, a na sendvičima ne treba živjeti dugo. Zato su tu restorani gdje u "pristupačnoj" verziji jedno jelo može koštati 25 franaka. U slučaju da s partnerom/icom ili bračnim drugom želite lijep i pamtljiv izlazak, ne očekujte da će račun biti niži od 80 franaka po večeri.
Boravak i transport
Zanimljivo, javni prijevoz je relativno pristupačan pa čak i besplatan, zavisno od toga kako ste se snašli. Najjeftinija karta za tramvaj, trolejbus i autobus je tri franka, a karta je često zapravo vremenska, a ne vezana za relaciju. S druge strane, ukoliko ste se našli u hotelu i nemate problem da za jeftiniji "prolaz" zatražite pomoć, menadžment vam može osigurati karticu za određen broj vožnji i time biste prošli besplatno.
Ne pomišljajte koristiti taksi jer je on u Ženevi ravan luksuzu. Za prijevoz automobilom s jednog na drugi kraj grada, u vožnji koja može biti dugačka 10 kilometara, platit ćete i do 60 franaka.
Hoteli i hosteli mogu biti skupi, suplji i nevjerovatno nepristupačni. Tako nadomak jezera soba za dvoje za jednosedmični boravak može koštati i 3.000 franaka, dok "jeftin" hostel za dvije osobe u istom periodu može koštati oko 500 franaka.
Šta vidjeti
Ženeva je lijep, uniforman i živ grad prožet širokim alejama, malim starogradskim ulicama, trgovima, parkovima i šetalištima. Muzeji su mnogobrojni, a neki su čak i besplatni, broj prodavnica kao da je beskonačan, a sve i jedna luksuzna svjetska marka dostupna je u centru grada.
Kad smo kod centra, obilježavaju ga blokovi zgrada jednake visine, čime se stiče dojam da je taj dio grada pravljen odjednom, u dogovoru svih stanara i vlasnika. Mnogobrojne zastave Švicarske i Ženevskog kantona pridonose takvoj slici.
Što se dublje ulazi u stari dio grada koji leži na malom brdu, blago iznad ostatka Ženeve, ulice su sve češće ispunjene kaldrmom koja u kombinaciji sa često monolitnim kućama i zgradama daje poseban šarm i doživljaj turistima.
Ženevsko jezero zbog vellikog broja galebova daje privid kao da ste u primorskom gradu, a šlag na tortu je poznata fontana koja jezersku vodu baca 140 metara u visinu.
Tu je i zanimljiva katedrala Sv. Pierrea koja je "skrivena" među uskim ulicama starog grada, ali koje dominira Ženevom iz kojeg god pravca da pogledate. Kada smo kod dominantnih građevina, obavezno posjetite i Palatu nacija, odnosno sjedište Ujedinjenih nacija, te muzej Crvenog krsta i jedinstveni Zid reformacije.
Koga zanima, može posjetiti i tzv. crvenu četvrt s lokalima koji iskorištavaju legalnost prostitucije u Ženevi koja je na snazi od 1942. godine. Kada smo kod tabu tema, marihuana je ilegalna, osim kada nije. To otprilike znači da policajac neće uznemiravati osobu kod koje pronađe "džoint", ali posjedovanje veće količine je ilegalno, kao i pokušaj prodaje. Ženeva je jedno vrijeme imala lokale gdje je prodaja i konzumacija tekla bez problema, ali je federalna vlada odlučila ugasiti takve kafiće.
Ipak, marihuana je fluidan problem pa ukoliko želite okušati sreću prvo se dobro informišite kod lokalaca koji poznaju materiju.
Vrijedan grad
Sve u svemu, ovaj grad treba posjetiti, ako to možete priuštiti. Dašak švicarske ozbiljnosti pomiješan s francuskom opuštenošću prava je kombinacija koja donosi šarm "alpskog Pariza" i tradiciju Švicarske kroz prodavnice skupog vina i sira te prodavnice noževa i čokolada koji su simbol ove bogate evropske zemlje.
Ženeva je zapravo i svijet u malom. Tokom našeg dvosatnog hoda, koji nije dovoljan za obilazak svega zanimljivog u centru grada, u nekoliko ulica čuli smo "balkanski esperanto", a pored francuskog jezika najčešće se čuje engleski koji gotovo svi znaju.
Ipak, naišli smo na prodavačice koje na naša pitanja na engleskom odgovaraju pitanjima na francuskom pa budite spremni za sporazumijevanje rukama. Na sreću, ponekad, kasirka će vam, kad shvati odakle ste, srdačno reći čisto i jasno - "dobar dan, izvolite".