Priča o kraljevskom Kreševu, bogatoj historiji i sadržajima samostana i muzeja
Samostan i crkva u Kreševu izgrađeni su 60-ak godina prije nego što će Bosna pasti pod tursku vladavinu. Između 1521. i 1524. godine oba objekta su srušena, kasnije su renovnirane da bi na Uskrs 1765. godine ponovo uništene u požaru, samo dvije godine nakon rekonstrukcije.
Zbog velikog broja fratara u kraljevskom Kreševu samostan je bio mali da primi sve njih zbog čega je u periodu od 1889. do 1895. godine sagrađena nova samostanska zgrada koja je i danas u upotrebi.
U Drugom svjetskom ratu služila je i kao vojarna te za smještaj djece s poteškoćama u razvoju zbog čega fratri napuštaju ustanovu u koju se vraćaju tek 1954. godine.
U sklopu samostana i crkve nalazi se i muzej u kojeg su fratri kao istinski čuvari Bosne sakupljali sve ono što je bilo važno za državu.
Zanimljivi i vrijedni eksponati koji su dali jasnu sliku života na ovim prostorima tokom proteklih stoljeća i danas se nalaze u muzeju. Najveći broj eksponata u ovom kraju odnosi se na eksploataciju ruda i njihovu preradu.
"U muzeju je postavljena i iznimno vrijedna zbirka minerala i kristala s kreševskog područja, arheološka zbirka iz pretpovijesnog i antičkog doba, kao i numizmatička zbirka", kažu iz muzeja samostana.
Ističu da su sačuvani i brojni kaleži, monostranci, kadionice, kandila koji su rađeni u srebru i vrlo često s pozlatom. Najvrijedniji predmeti potiču od 15. do 19. stoljeća.
U zgradi muzeja nalazi se i spomen-soba fra Grge Martića koja privlači veliku pozornost posjetitelja jer je sačuvala svoju autentičnost. Pored namještaja kojeg je koristio, nalaze se i darovi poznatih ličnosti, knjižnica, lovačke puške, razni predmeti, fra Grgina odličja, rukopisi i pisma.
"Tako se u ormaru s fra Grginim knjigama nalazi 159 naslova, tu je stol s ladicom, kupljen od Omer-paše Latasa, medaljoni pape Lava XIII, medaljon generala Franje Alojza od Parme, medaljon Internacionalne izložbe u Sarajevu 1900. godine, medaljoni Franje Josipa I., dan za vrijeme boravka u Požegi 1885. godine i u Zagrebu 1895. godine, diploma Medžedije (tursko odličje), metalna kasica "Napretkove" zaklade sa knjižicom za upisivanje priloga, diplome austrijskog Reda Franje Josipa I. i Reda željezne krune, te Somenica Vrhbosanskog sjemeništva za fra Grginu Zlatnu misu", kažu iz Muzeja samostana.
U biblioteci koja je izgorjela u potpunosti 1765. godine danas se nalazi oko 22.000 knjiga, ali samo jedna inkunabula (knjige štampane u Evropi do 1500. godine).
"Požar je nesumnjivi razlog što je ovdje sačuvana tek jedna inkunabula, i to Strabonova Geographia, prevedena s grčkog na latinski, a tiskana 1480. godine. Na njoj su rukom crtani inicijali i vrlo je dobro očuvana. Zna se da ju je nabavio fra Andrija Kujundžić", dodaju iz Muzeja.
Ono što je posebno u kombinaciji Muzeja i Kreševa jeste knjiga o rudarstvu, geologiji i metalurgiji De re metallica (O metalima) autora Georgiusa Agricolae iz 1657. godine. U knjizi koja ima 477 stranica nalazi se 12 dijelova sa ilustracijama koji govore o načinima i metodama eksploatacije i prerade ruda.
Ova knjiga danas postoji u samo dva primjerka, a drugi se nalazi u muzeju švicarskog grada Bassela.
Kreševo je mjesto s bogatom historijom, istinskim čuvarima Bosne, franjevcima, koji su često svojim životima branili sve ono što je materijalno činilo Bosnu.
Danas je Kreševo mala razvojna sredina, grad skromnih ljudi, u kojem ćete još uvijek vidjeti stare bosanske kuće, nasmijane ljude, ali i razvoj privrede, rast malog mjesta i zidine jedinstvenog samostana u prekrasnom pejzažu proljetnog zelenila.
