Reportaža / Putovali smo Egiptom: Upoznajte mističnu zemlju faraona, piramida i prelijepog Nila
Nakon što je iz Ambasade Arapske republike Egipat najavljeno da će građani Bosne i Hercegovine od aprila ove godine iz Sarajeva i Banje Luke moći letjeti direktno za egipatski grad Hurghadu, koji je smješten na obali Crvenog mora, odlučili smo istražiti šta to Egipat čini jednom od top turističkih destinacija u svijetu.
Reporter portala Klix.ba, zajedno sa predstavnicima drugih bh. medija, te influencerima i travel bloggerima iz naše zemlje, boravio je u sedmodnevnoj posjeti ovoj mističnoj zemlji, koja je je na nas ostavila veoma dubok utisak i slobodno možemo reći da je oduševljenje onim što smo tamo vidjeli premašilo sva naša očekivanja.
Prije samog polaska, u svojoj rezidenciji u Sarajevu ugostio nas je ambasador Egipta u Bosni i Hercegovini, Yasser Sorour, koji nam je pojasnio zašto je turizam žila kucavica ekonomije ove zemlje. Naime, prema njegovim riječima, Egipat je od turizma prošle godine zaradio oko osam milijardi dolara, što je veći prihod i od Sueskog kanala ili bilo koje druge privredne grane u ovoj zemlji.
Nakon što su se u egipatskoj ambasadi maksimalno potrudili da nam olakšaju sve u vezi s egipatskom vizom, koja se i inače relativno brzo dobija (što nije slučaj kada egipatski državljani traže vizu naše zemlje), pripremili smo se za put, a prva destinacija bila je upravo Hurghada.
Hurghada
Već prvi dan uvjerili smo se zašto je odličan potez bio uvođenje direktne aviolinije u aprilu. Naime, naš put počeo je slijetanjem u Istanbul u Turskoj, gdje smo avion za Hurgadu čekali punih 12 sati. Ovo je sigurno do sada bio jedan od razloga zbog kojih su bh. građani odustajali od ljetovanja u Egiptu, obzirom da je za samo putovanje u oba smijera bilo potrebno skoro dva puna dana.
Nakon što smo sletjeli u Hurghadu, dočekali su nas predstavnici egipatskog Ministarstva turizma koji su nas odveli do hotela. Prije nego nastavimo, riječ - dvije o hotelskim kapacitetima u Egiptu. Naime, pet zvjezdica u Egiptu u pojedinim slučajevima nije isto što i pet zvjezdica u evropskim zemljama, tako da je moguće naići na hotele koji deklarativno imaju pet zvjezdica no u stvarnosti su prije četiri, ili čak tri zvjezdice.
Paralelno s tim, u ovoj zemlji je veliki broj hotela koji svojom uslugom premašuju pet zvjezdica i zaista su, malo je reći, luskuzni. Imali smo priliku odsjesti i u jednim i drugim i razlika je zaista drastična. No, najvažnije je da postoji opcija za "svačiji džep" i da Egipat uistinu nije destinacija samo za "bezobrazno bogate", naprotiv.
Obzirom da su nam domaćini, ne čelu sa vodičem koji nam je dodjeljen, Mahmodom Saadyem, željeli u kratkom vremenu pokazati sve što Egipat nudi, dan nam je počeo veoma rano, a bio je rezervisan za posjetu El Gouni, privatnom turističkom gradu nadomak Hurghade čiji je vlasnik Samih Onsi Sawirisi, najbogatiji Egipćanin, koji je čitav grad napravio na svojoj zemlji.
El Guona je zaista fascinantna, smještena je usred pustinje, no ima svoje privatno umjetno mini-more, koje je se svakodnevno puni svježom vodom iz Crvenog mora. Grad ima sve ono što jedan grad treba imati - škole, bolnice, marinu, univerzitet... Cijena kupovine apartmana u El Guoni kreće se od oko 75.000 dolara koliko košta 50 kvadratnih metara na "neatraktivnoj lokaciji", do nekoliko miliona dolara koliko ćete platiti ako želite vilu na jednom od privatnih otoka unutar grada.
Nakon El Guone zaputili smo se u Saharu, gdje nas je čekala prava poslastica - vožnja spider džipovima i quadovima kroz pustinju, a nakon toga posjeta beduinskom naselju, gdje smo jahali na kamilama i večerali ukusne egipatske pogačice, koje malo podsjećaju na bosanski somun, ali prave se bez kvasca i peku na užarenoj plati. Potom, posjeta beduinskom ljekaru koji nam je detaljno pojasnio ljekovita svojstav pripravaka od pustinjskog ljekovitog bilja pa nazad u Hurghadu. Novinarka iz naše ekipe, koju je u tom trenutku mučila glavobolja, odlučila je iskušati djelotvornost beduinskih lijekova. Rezultat - glavobolja je netragom nestala.
Naredni dan bio je rezervisan za posjetu otoku Mahmya, gdje smo ronili pored koraljnih grebena. Podvodni svijet u Crvenom moru uistinu je fantastičan i ovo je jedna od aktivnosti koju bismo svakako preporučili svakome ko posjeti Hurghadu. Tokom čitave jednosatne ture ronjenja prisutan je profesionalac koji pojašnjava šta je šta i brine se da sve bude sto posto sigurno.
Luxor
Sutradan smo se, kopnenim putem, zaputili prema gradu Luxoru, koji je smješten na obalama Nila i kojeg zovu najvećim svjetskim muzejem na otvorenom. Tu se nalazi Dolina kraljeva, koja je bila namjenjena za izgradnju posljednjih počivališta egipatskih faraona, kao i brojni hramovi, svetišta i druge relikvije drevnog Egipta.
Odmah po dolasku u Luxor posjetili smo hram Karnak, koji nije hram u klasičnom smislu, nego nekoliko hramova posvećenih različitim bogovima u jednom. Građen je i nadograđivan tokom 2.000 godina, a skoro svi faraoni na ogromnim stubovima hijeroglifima su bilježili svoja djela kako bi ostala sačuvana za buduće generacije.
Vodič nam je ispričao i kako je tekao proces izgradnje jednog obeliska koji je visok nekoliko desetina metara. Prvo bi radnici pronašli stijenu koja je bila u vodoravnom položaju. Nakon toga bi ručnim alatom u njoj oblikovali željeni oblik, nakon čega su u te procjepe stavljali komade drveta koje su potom namakali vodom. Taj proces ponavljali su godinama, a drvo bi, usred bubrenja i širenja, vremenom odlomilo oblik urezanog obeliska. Takav savršeno oblikovani obelisk, tvrdi vodič, danas nije moguće napraviti na najmodernijom tehnologijom.
Nakon Karnaka zaputili smo se u Dolinu kraljeva, gdje smo posjetili posljednja počivališta egipatskih faraona. U Dolini kraljeva nalaze se 63 grobnice, a kupovinom ulaznice, koja košta oko 13 eura, dobijete posjetu trima grobnicama po vlastitom izboru, dok je za posjetu Tutankhamunovoj grobnici potrebno izdvojiti oko 25 eura. Razlog za ovu cijenu je taj što je jedino u toj grobnici izložena stvarna mumija faraona Tutankhamuna, dok su iz ostalih grobnica mumije prebačene u muzeje.
Mi smo izabrali da posjetimo grobnicu faraona Merneptaha koji je bio četvrti faraon Devetnaeste dinastije starog Egipta. On je najpoznatiji po svojoj pobjedničkoj steli na kojoj se prvi put spominje ime Izrael. Bili smo i u grobnici Ramzesa 9., koji je bio osmi faraon Dvadesete dinastije starog Egipta te u grobnici Tutankhamuna, faraona Osamnaeste dinastije, koji je umro u dobi od 18. godina.
Ulazak u same grobnice je iskustvo koje se teško može opisati riječima. Nakon što, sa vrelog pustinjskog sunca, kročite u mračnu unutrašnjost jedne od grobnica obuzme vas nešto čemu je teško naći definiciju. Možda je samo do potpisnika ovih redaka, ali taj osjećaj koji vas obuzme dok u utrobu zemlje kročite dugim hodnikom oslikanim brojnim detaljima iz pokojnikovog života, ostavlja trag i nakon što se vratite na svjetlost dana.
Potom smo obišli i hram Hatshepsut, egipatske kraljice Osamnaeste dinastije. Hram prve žene-faraona oduševio nas je svojom ljepotom i veličinom i slobodno možemo reći da je jedinstven u egipatskoj arhitekturi. Posjetom ovom hramu završena je naša tura po Luxoru, a već sutradan čekao nas je let za Sharm el-Sheikh.
Sharm el-Sheikh
Prava poslastica došla je u završnom dijelu našeg putovanja. Iz Luxora smo prvo poletjeli za Kairo, a nakon sastanka sa dužnosnicima egipatskog ministarstva turizma poletjeli smo za Sharm el-Sheikh, grad smješten na južnom vrhu Sinajskog poluotoka na obali Crvenog mora.
Putovanje na Sinajsku goru, najvažniju turističku destinaciju, na našu veliku žalost, morali smo otkazati zbog loših vremenskih uslova i veoma niskih temperatura za koje nismo bili adekvatno pripremljeni. Sinajska gora je inače mjesto za koje se smatra da je na njoj prorok Mojsije iz Starog zavjeta dobio kamene ploče sa deset božijih zapovijedi. Također, na toj lokaciji nalazi se i Mojsijeva pećina i gorući grm. Manastir Svete Katarine, izgrađen u šestom vijeku, nalazi se u podnožju planine i smatra se jednim od najstarijih manastira u svijetu.
Sutradan smo posjetili park prirode Ras Mohammad, jedan od brojnih zaštićenih egipatskih parkova prirode. Ulaz u park obilježen je kapijom koja nosi naziv "Gates of Allah"
Ras Mohammad obiluje brojnim sadržajima kao što je Zaljev kornjača, u kojem kornjače iz Crvenog mora legu jaja, drvo mangrove koje ima mogućnost da preživi upijajući morsku vodu i izlučujući sol preko lišća, pa do "Magičnog jezera" koje mijenja boju tri puta na dan zavisno od plime i oseke.
Produžili smo i do obližnjeg beduinskog naselja, gdje nas je dočekao domaćin koji je ujedno i nadzornik parka. Nakon ukusnog ručka, koji se sastojao od beduinski pogačica, kozijeg sira i egipatskog čaja zaputili smo se nazad u Sharm El-Sheikh obzirom da nas je ujutro čekao povratak kući u Bosnu i Hercegovinu.
Zaključak
Ovime je naša avantura u Egiptu završila, a ova reportaža pokrila je samo jedan dio onoga što smo tamo vidjeli i doživjeli. Egipat je definitivno zemlja koju vrijedi posjetiti i siguran sam da nudi ponešto za svakoga.
Za kraj, nekoliko riječi o našem domaćinu u Hurghadi Mahmodu Saadyu - Midi. Iako smo tokom putovanja imali nekoliko turističkih vodiča, koji su redom bili profesionalci i veoma dobri u svom poslu, Mido je na sve nas ostavio nevjerovatan dojam.
Uvijek nasmijan, raspoložen i dobroćudan definitivno je reprezentativni primjer svog naroda. Svako pitanje koje smo mu postavili bilo je detaljno i precizno odgovoreno, svaka želja ispunjena. "Hodajuća enciklopedija", sa magisterijem iz egiptologije i aktivnim poznavanjem četiri jezika u svakom trenutku je bio na raspolaganju da pojasni, upozna i rastumači.
Upravo zato je zaslužio svoj pasus i njegovim riječima završit ću ovu reportažu. Naime, kada smo išli na ronjenje pitali smo ga: "Mido is the water cold?". Odgovorio nam je: "For you great". To su ujedno i riječi koje najbolje odgovoraju na pitanje: "Trebam li posjetiti Egipat?"