Ramazan u Turskoj: "Sultan svih mjeseci" jedan je od najljepših perioda da posjetite ovu zemlju
Posjetiti Tursku tokom ramazana, mjeseca milosti, ljepote i oprosta, zadivljujuće je i turističko i kulturološko iskustvo. Široki bulevari Istanbula, živopisne tržnice Burse, inspirativna Konya i Amasya koja miriše na jabuke, prigrlit će vas kao najrođenije i najvoljenije.
Ljudi postaju topliji, smanjuje se užurbanost, sve je nekako mirnije i sporije, sati ne teku, nego se "ljuljuškaju" poput brodica na obalama Bosfora, meko poput pamuka, na vodi glatkoj poput svile koja se prodaje na turskim tržnicama.

Upravo se i na tim tržnicama prepoznaje da je ramazan stigao. Tezge se obogaćuju novim proizvodima pogodnim za poklone i platnima za nove bajramske haljine, stolovi se povijaju pod teretom najmirisnijih kafa, voća koje dolazi iz svih krajeva svijeta, najfinijih kolača i mesnatih slatkih hurmi koje se lijepe za prste i kojima je, tradicijski, najljepše završiti vrijeme cjelodnevnog posta, odnosno otpočeti iftar.
Kako izgleda vrijeme iftara: Sličnosti i razlike sa BiH
Ramazan u Turskoj se različito obilježava od grada do grada. Ono po čemu ćete prepoznati da je vrijeme iftara u bilo kojem gradu u Turskoj jesu beskrajni redovi ljudi ispred pekara, koji strpljivo čekaju posebni ramazanski hljeb - "ramazanski pide". Baš kao što mi, u Bosni i Hercegovini, čekamo somune.
Drugi nezaobilazni sastavni dio iftarske trpeze su iftariyelik. Prije nego se prekine post, običaj je na stolove postaviti razne vrste sira, maslina, hurmi, suhomesnatih proizvoda, meda, džemova i maslaca. U nekim krajevima serviraju se i razne vrste kiselih krastavaca i šerbeta, kako bi se želudac opustio prije nego što se nastavi s glavnim obrokom. Za iftar se često služe regionalna jela poput čorbe od leće, mesnog gulaša i pečenih jela.

Iftarske trpeze se tradicionalno dijele s komšijama, rodbinom i prijateljima. U velikim gradovima i mjestima gdje je još uvijek snažna kultura komšiluka, iftarska okupljanja su važan društveni događaj tokom ramazana.
Istanbul ili Amasya ("Grad prinčeva"): Gdje god odete čeka vas posebna čar
Svaki grad ima i neke svoje specifičnosti, male i velike tradicije po kojima je prepoznatljiv. Želite li biti dio živopisnih ramazanskih festivala, posjetite Istanbul. Stotine štandova s hranom i pićem nižu se ulicama, upotpunjene raznim kulturnim događajima. Neki štandovi izgledom podsjećaju na tradicionalne osmanske kuće, a prodavači su obučeni u autentičnu osmansku odjeću.
U Istanbulu, Eyüp Sultan džamija, Fatih džamija i Mihrimah Sultan džamija u Üsküdaru su među najposjećenijim džamijama tokom ramazana. Eyüp, duhovno srce Istanbula, mjesto je gdje se osmanska tradicija i ramazanski običaji stapaju kroz molitvu, sufijsku muziku, scenske nastupe i živopisne bazare.

Također, tokom ramazana je posebna i Amasya, grad na sjeveru zemlje, koji zovu još i "gradom prinčeva" jer su u njemu bile rezidencije osmanskih plemića i sinova sultana koji su tu boravili kako bi stekli iskustvo potrebno za upravljanje carstvom.
Njegujući tradiciju staru 161 godinu, općinski bend održava koncert u historijskoj tvrđavi Harşena za pred iftar i sehur. Četvrt osmanskih kuća, Hatuniye Mahallesi, prava je poslastica za ljude koji su fascinirani arhitekturom Osmanskog carstva.

U sabah bubnjevi, u akšam topovi
Još jedan turski običaj tokom ramazana je da ranim satima pred zoru, tradicionalni bubnjari, poznati kao "Ramazan Davulcusu" prolaze ulicama gradova. Sviraju bubnjeve kako bi probudili ljude za sehur, što je praksa ostala iz osmanske tradicije.
Ramazanski topovi nasuprot ramazanskim bubnjarima - signaliziraju kraj posta i početak iftara. Obično su postavljeni na najvišim tačkama u gradu, tako da ih svi mogu čuti.
Mirisi starih bazara: Konya i Bursa
Konya baštini tradiciju kolektivnih iftara kojeg organiziraju zanatlije s tržnica. Njihove su trgovine barem na sat vremena zatvorene pa vas ne treba iznenaditi - ako se tu zadesite - da insistiraju da im se pridružite na iftaru. Prihvatite ponudu, uživajte, jer ćete sigurno steći nove prijatelje ili barem provesti ugodnih sat vremena uz lokalne stanovnike i uz tradicionalnu tursku kuhinju.

Bursa, nekadašnja osmanska prijestolnica, sa stoljetnim džamijama, turbetima i medresama, svjedoči o bogatoj islamskoj tradiciji. Svaki ramazan dočekuje u posebnom ambijentu kada ulice mirišu na tradicionalna jela, ezani odzvanjaju s minareta, a trgovi postaju mjesta okupljanja i iftara. Posebna atmosfera osjeti se u starim bazarima, gdje majstori ručno prave delicije koje se prenose s koljena na koljeno.
Među njima je i jedinstvena ramazanska halva (Ramazan helvası), čiji se recept brižljivo čuva u porodičnim radionicama, a način pripreme ostao je vjeran starim vremenima - bez ikakvih industrijskih dodataka. U Bursi, područje oko džamije Emirsultan nudi posebno duhovnu atmosferu, naročito nakon iftara.
Bursa je i grad gdje pozorište sjenki i dalje živi. Posjetioci tokom ramazana uživaju u predstavama s legendarnim Karađozom i Hadživatom, koje priređuje općina, donoseći dašak tradicije u ramazanske noći.
Stoljetna tradicija i zajedništvo za sve dijelove društva
Ramazan je mjesec koji ima veliki značaj u islamskom svijetu kao period duhovnog pročišćenja i ibadeta. U Turskoj se ovaj mubarek mjesec doživljava kao period u kojem je duh zajedništva, dijeljenja i solidarnosti na vrhuncu.
Seldžučka i osmanska civilizacija bile su važni faktori koji su oblikovali islamsku kulturu kroz stoljeća, a u tom periodu uspostavljene su mnoge vjerske i kulturne tradicije specifične za ramazan, koje su i danas vidljive.

Tokom osmanskog perioda, u imaretima su se postavljali iftarski stolovi, u džamijama je postojala tradicija mukabele, a silueta gradova bila je ukrašena mahijama, svjetlosnim natpisima na džamijama s porukama dobrodošlice ramazanu, čime je duhovna atmosfera ramazana postajala vidljiva.
I danas, širom Turske, nastavlja se tradicija koja nosi tragove ove bogate baštine, a ramazan se obilježava ne samo kroz individualni ibadet, nego kao kulturno zajedništvo koje obuhvata sve dijelove društva.