Skriveno blago blizu Sarajeva: Prelijepi prizori Prače i neiskorišteni turistički potencijali
Udruženje Avantur su osnovali zaljubljenici u prirodu 2012. godine koji volonterski promovišu ljepote BiH, sport, pogotovo planinarenje, zatim potiču razvoj turizma, a jedan od takvih projekata je i turistički klaster istočne Bosne u kojem se planiraju promovisati općine tog dijela. Muamer je istakao kako je Prača oduvijek bila nedovoljno promovisana i da je ovaj projekat prilika da se njeni turistički i kulturno-historijski potencijali predstave i razviju.
"U prvoj fazi smo zamislili da sve bude pod tim krovnim projektom u kojem će biti obuhvaćene sve te općine, ali nekoliko njih smo odlučili zasebno brendirati, a riječ je o Prači, Goraždu, Ustikolini, Tjentištu, Čajniču. Ipak trebam napomenuti da mi ovo sve volonterski radimo i da nemamo podršku države iako smo se obraćali mnogim institucijama te zbog toga sve mnogo sporije ide. Konkretnu pomoć smo dobili od Francuske ambasade i od Federalnog ministarstva okoliša i turizma za brdski biciklizam jer su finansirali nabavku brdskih bicikala", kazao je Muamer.
Pojasnio je da je zamišljeno da se u svakoj od općina nalaze radni timovi koji će ih predvoditi, a on se kaže, odlučio za Praču jer je tu rođen, svjestan je njenih potencijala, a i s obzirom na to da živi u Sarajevu do nje mu treba najviše 40 minuta vožnje te tako često dolazi i pronalazi atraktivne destinacije i uređuje ih kako bi bile privlačnije turistima.
"S obzirom na to da zaista nisam mnogo očekivao da ćemo kao pojedinci moći nešto značajno uraditi u ovom projektu, ali moram istaći da sam zadovoljan postignutim. U realizaciji ovog projekta nam pomaže i Općina Prača, najviše u administrativnom dijelu. Trebalo bi da konkretnije rezultate vidimo tek za tri godine i da ćemo tek tada moći javno promovisati sve ovo što radimo i pozvati sve ljude da posjete ovo mjesto kada god požele. Za sada se realizuju dogovorene posjete koje su jednodnevne", rekao je Muamer.
Prača je pogodna za seoski turizam koji tek treba da zaživi
Prilikom posjete Prači popeli smo se na Crni vrh s kojeg se ovo mjesto vidi kao na dlanu, a oko njega i sela kao što su Datelji, Brdarići, Čemernica, Kaljani. Specifično je za ovo područje što su sve turističke destinacije razdvojene i potrebno je odvojiti cijeli dan da se one sve posjete.
Sagovornik nam je ispričao da seoski i porodični turizam još treba da zaživi na ovom prostoru, jer kako je istakao, stanovništvo još nije svjesno da na taj način mogu doprinijeti razvoju domaćinstva.
"Svaki turista koji posjeti ovo mjesto poželjet će uz prirodne ljepote da proba i tradicionalna, a najbolji način je da ih pripremi domaće stanovništvo jer je to obostrana korist. S jedne strane zarađuju od toga, a s druge održavaju taj duh seoskog turizma koji je zaista rijedak u našoj državi. Generalno mislim da ljudi u našoj državi još ne znaju kako da se nose s turizmom jer je on došao ‘preko noći’ i svi su fokusirani na smještaj, a ne na ono što mogu ponuditi", naglasio je sagovornik.
Osim seoskog, ovaj dio istočne Bosne specifičan je i po avanturističkom i kulturno-historijskom turizmu. Prirodno okruženje pogodno je za planinarenje, a u skladu s mogućnostima svi posjetioci mogu odabrati adekvatnu stazu i odrediti svoj tempo i limite. Također su i Prača i Hrenovica pogodne za razvoj brdskog biciklizma, a Muamer je istakao da će njegov razvoj biti fokus u narednom periodu.
"Ono što će također biti posebno zanimljivo jeste nekoliko pećina koje se nalaze na ovom području, a među najpoznatijima su Tavakova, Gradina, Hladna pećina, Staklena pećina kao i Dugovještica koja se nalazi u blizini Hrenovice i jednim dijelom pripada Federaciji BiH, a drugim Republici Srpskoj i zbog toga postoje određene administrativne prepreke, ali nadam se da ćemo i njih prevazići. Zaista ove pećine sa deset kilometara jezera, ukrasa, fosila čine neizmjerno bogatstvo ovih prostora", rekao nam je sagovornik.
Prača ima bogatu srednjovjekovnu historiju
Za sve ljubitelje historije, Prača ima i srednjovjekovnu prošlost, a tome svjedoči srednjovjekovni grad Pavlovac u kojem je smještena tvrđava koju je dao izgraditi Pavao Radenović jedan od najmoćnijih plemića s kraja 14. i početka 15. vijeka. Po Pavlovićima je dobio ime toponim na kojem je tvrđava.
"Ovaj grad se nalazi na putu između Prače i Hrenovice i to je možda jedna od najatraktivnijih destinacija kada je riječ o kulturno-historijskom turizmu, međutim, potrebno je još mnogo uložiti truda kako bi se osposobio pristup navedenim lokacijama. Cilj nam je da sve te destinacije pripremimo u narednom periodu kako bismo ih mogli ponuditi turističkim agencijama", istakao je.
Na samom ulazu u Praču nalazi se i izvor voda naziva "Kako si ti?" za koju se vezuje nekoliko priča, a vjeruje se da je dobila ime za vrijeme gradnje pruge kojom je prolazio voz Ćiro. Radnici su tada naišli na izvor vode koji su željeli ostaviti kao spomen vodu svim narednim generacijama. Međutim, pred kraj završetka radova nisu znali kako da nazovu ovu vodu. U trenutku razmišljanja prišla je osoba koja je živjela u neposrednoj blizini i pozdravila jednog od radnika s pitanjem "Kako si ti?" što je ovom šefu ostalo upečatljivo i po tom pozdravu je i dao ime ovom danas nepresušnom izvoru.
Kroz Praču i Hrenovicu protiče rijeka Prača, a osim prirodnih izvora ‘slatke’ nalaze se i dva mineralne vode od kojih je jedan pristupačan i nalazi se na Voznici.
"Mještani svakodnevno koriste vodu s ovog izvora i on je obavezna stanica svakog putnika namjernika. Osim što je neobično da postoji jedan ovakav izvor on je i jako ljekovit. Mnogi posjetioci ne smiju propustiti ni Semiz Ali-pašinu džamiju i turbe u Prači. Ona je izgrađena za vrijeme Osmanlija i čijim je dolaskom privredni razvoj Prače sve više počeo dobijati na značaju", naveo je Muamer.
Koliko je Prača bila važna za vrijeme srednjovjekovne Bosne svjedoče i mnoge nekropole stećaka razasute po prelijepim livadama i proplancima. Jedna od najbrojnijih se nalazi u selu Komrani koju smo ovom prilikom i posjetili i u njoj se trenutno nalazi preko 100 pojedinačnih nadgrobnih spomenika.
"U ovoj nekropoli stećci nisu pod zaštitom federalnog ili državnog nivoa. Nije se kopalo kako bi se nešto oštetilo, već je to bilo uređenje oko stećaka jer je sve bilo obraslo drvećem, travom i ličilo je na šumu te smo zbog toga sve pokušali urediti i označiti. Prema zapisima pretpostavljalo se da se tu nalazi 86 stećaka, međutim, mi smo našli 101 stećak s tim da ne znači da ih ne postoji još. Na njima ima nekoliko simbola, u narednom periodu ćemo markirati prilaz do stečaka te staviti smjernice", istakao je Muamer.
Na kraju razgovora, Muamer je naveo da se pogotovo tokom ljetnog perioda na području Prače mogu pronaći brojni darovi prirode kao što je šumsko voće, gljive i ljekovito bilje. Ubiranje tih plodova je još jedan od razloga sa se posjete njeni predjeli i uživa u čistom zraku i druženju.
"Ponosim se onim što smo do sada postigli, a iskreno se nadam da će u narednom periodu i neke značajnije organizacije i ustanove prepoznati ovaj naš trud i pomoći nam u realizaciji ovog projekta kako bi sve išlo mnogo brže i kako bi ljudi uživali u ovom dijelu naše države. Generalno je potrebno mnogo volonterizma i ljudi koji žele prepoznati jedan ovako značajan projekat", zaključio je Muamer.
