Bez obzira idete li autoputem ili uz magistralu, svega nekoliko sati vožnje automobilom iz BiH dijeli vas od čistine Jadranskog mora, predivnih plaža i slikovitih priobalnih gradova.
Reklo bi se da je to glavni motiv zašto ljetujemo u Hrvatskoj. Međutim, nije samo blizina, kao ni prirodno i historijsko bogatstvo razlog zašto se mnogi turisti pa tako i Bosanci i Hercegovci tamo rado vraćaju. Dalmacija je također poznata po izuzetnoj gastronomiji i gostoljubivosti svojih domaćina.
Svježa riba, plodovi mora, maslinovo ulje i vrhunska vina samo su neki od razloga zašto je ovaj dio Hrvatske pravi raj za gurmane. A, s punim pravom možemo reći da je on za Dalmatince i puno više od toga - način življenja.
Engleski čaj na "hrvatski način"
Cijeli svijet upoznat je sa običajem Engleza, koji popodne ispijaju čaj uz male sendviče ili čajne kolačiće. Sličan običaj postoji i u Dalmaciji, gdje su svoj način života i kulturu svrstali pod jednu riječ - marenda, pojam za vrstu hedonizma koja se ovdje praktikuje već vijekovima.
Po definiciji, marenda je kuhano i cijenovno prihvatljivo domaće jelo po autentičnom receptu, koje se poslužuje između 10 i 13 sati. No, ona ne spada ni pod doručak ni pod ručak, niti se tu radi samo o hrani. Velikim dijelom ona je i stanje uma.
Cilj marende je da se okupite s dragim ljudima, družite se, ćakulate i podijelite s njima svoje radosti ili dileme. Ona je tradicija, gušt, povod za druženje, a uz sve to dodatna snaga usljed novog dana i obaveza koje on nosi.Upravo taj doživljaj dočarala nam je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije. Kroz projekat "Dalmatinska marenda", prepoznali su ovaj običaj kao turistički proizvod i donijeli nam djelić prave dalmatinske kulture, kakav se može osjetiti samo u ovim krajevima, ravno u Sarajevo.
Ukusna spiza, muzika i veselje
Na bogatoj trpezi, serviranoj u hotelu Hills, mogli smo pronaći neke od najpoznatijih okusa marende, a već tu naši domaćini objašnjavaju nam da se u Dalmaciji "tokom okupljanja na današnjem ručku, priča o tome šta će se ručati sutra".
Salata od hobotnice, slane srdele, pašteta od tune, šparoge i teleći but sa dalmatinskim travama, samo su neka od jela koja su nas dočekala. Nezaobilazne priloge činila je selekcija domaćih ovčijih i kozjih sireva, masline, sušeni pomidori i suhe smokve, koje smo kombinovali sa hrskavim domaćim hljebom prelivenim maslinovim uljem i čašom vina vinarije Zlatan otok s Hvara.
Govoreći o specijalitetima, to nije bilo sve jer, kažu, za marendu se uvijek ima vremena - na poslu, napolju ili doma. Za glavno jelo mogli smo birati između sipe s njokima, skuše sa gradela i blitvom, ali i neizostavne janjetine te pilećeg tingula sa manistrom.
Svi ovi mirisi i okusi vratili su nas u male konobe širom Dalmacije, gdje se hrana sprema po starim receptima s ljubavlju, a gdje ono što ćete tog dana pojesti ne zavisi od jelovnika, već od pitanja: "Šta danas valja?", koje ćete uputiti chefu kuhinje.
Ovoga puta, jela u Sarajevu pripremali su chef Željko Neven Bremec, kuhar Tomo Čagalj, kuhar i slastičar Marin Vuković, te kuhar Ante Bajso, koji su nam prezentovali i neke od najpoznatijih dalmatinskih slastica - rožatu, male fritule, mendule, paradižet i bračku hrapaćušu.
Kako je važan dio mediteranske tradicije, ali i dobrog raspoloženja, uz marendu odlično ide ples, dalmatinske "pjesme iz naftalina" i veselje.
Nasmijani mladi momci i djevojke iz KUD Jedinstvo pokazali su nam kako to izgleda. Odjeveni u starogradske nošnje, izveli su plesove i pjesme karakteristične za stari Split i Hvar, dok su program uveličali i Forski tonci. Inače, KUD Jedinstvo jedno je od najstarijih kulturno-umjetničkih društava i najtrofejniji hrvatski folklorni ansambl, a ove godine slavi 105 godina postojanja.
More, šetnja, biciklizam - nakon dobre marende, sve je ljepše
I dok smo se uvjerili da je za Dalmatince način života, za turiste koji dođu u Dalmaciju shvaćamo da marenda može biti i kvalitetan predah između brojnih atrakcija u ovoj regiji.
Plivanje, ronjenje i jedrenje duž Jadrana svakako su glavne od njih, međutim, tu su i mnogi drugi užici, poput raftinga na prelijepoj Cetini, jahanje nevjerovatnim predijelima primorja, planinarenje Biokovom, Kozjakom ili Mosorom, kao i biciklizam jednom od 125 označenih staza.
Vreli i živi dalmatinski dani i noći, prisutni su u svim gradovima, a nakon dobre marende, svako od tih iskustava ćete još više osjetiti i biti će još vrijednija pamćenja.
"Hrvatska zadnjih godina jednom velikom brzinom raste na svjetskoj turističkoj ljestvici, destinacija smo u koju svako želi doći, a upravo činjenica da više od polovine građana BiH bira Splitsko-dalmatinsku županiju za svoj odmor, puno govori. Nisu to samo priča o našoj zajedničkoj prošlosti, isti jezik, slične navike i mentalitet. Ne bi to toliko dugo trajalo da nema onog općeg zadovoljstva, da nema ljubavi među nama. Gosti iz BiH uvijek su dobrodošli. Uvijek se dobro osjećaju kod nas, a mi kao domaćini uvijek uživamo u njihovom prisustvu", zaključila je Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko dalmatinske županije, koja je na "Dalmatinskoj marendi" podijelila i tri vrijedne nagrade - vikend u poznatim hotelima Makarske rivijere.
Uz sjajno društvo, hranu i muziku, uspjeli smo osjetiti šta to Dalmaciju čini posebnom i zašto je uvijek jedan od prvih izbora za odmor. Vedar, raspjevan, osunčan i dobrog apetita - duh Dalmacije nas je uspio zaraziti, čak i kada je on došao nama u posjetu.
"Dalmatinska marenda" u Sarajevu kroz druženje, hranu i veselje donijela nam je osjećaj ljubavi i povezanosti, a naposlijetku je ostavila dašak mediteranskog duha u Bosni i Hercegovini kao najtopliju moguću pozivnicu da im se opet pridružimo na Jadranu.