Znate li šta je marenda? Običaj "bez srkleta" u Dalmaciji koji može zaraziti svakoga ko ga iskusi

Bez obzira idete li autoputem ili uz magistralu, svega nekoliko sati vožnje automobilom iz BiH dijeli vas od čistine Jadranskog mora, predivnih plaža i slikovitih priobalnih gradova.

Reklo bi se da je to glavni motiv zašto ljetujemo u Hrvatskoj. Međutim, nije samo blizina, kao ni prirodno i historijsko bogatstvo razlog zašto se mnogi turisti pa tako i Bosanci i Hercegovci tamo rado vraćaju. Dalmacija je također poznata po izuzetnoj gastronomiji i gostoljubivosti svojih domaćina.

Svježa riba, plodovi mora, maslinovo ulje i vrhunska vina samo su neki od razloga zašto je ovaj dio Hrvatske pravi raj za gurmane. A, s punim pravom možemo reći da je on za Dalmatince i puno više od toga - način življenja.

Engleski čaj na "hrvatski način"

Cijeli svijet upoznat je sa običajem Engleza, koji popodne ispijaju čaj uz male sendviče ili čajne kolačiće. Sličan običaj postoji i u Dalmaciji, gdje su svoj način života i kulturu svrstali pod jednu riječ - marenda, pojam za vrstu hedonizma koja se ovdje praktikuje već vijekovima.

Po definiciji, marenda je kuhano i cijenovno prihvatljivo domaće jelo po autentičnom receptu, koje se poslužuje između 10 i 13 sati. No, ona ne spada ni pod doručak ni pod ručak, niti se tu radi samo o hrani. Velikim dijelom ona je i stanje uma.

Upravo taj doživljaj dočarala nam je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije. Kroz projekat "Dalmatinska marenda", prepoznali su ovaj običaj kao turistički proizvod i donijeli nam djelić prave dalmatinske kulture, kakav se može osjetiti samo u ovim krajevima, ravno u Sarajevo.

Ukusna spiza, muzika i veselje

Na bogatoj trpezi, serviranoj u hotelu Hills, mogli smo pronaći neke od najpoznatijih okusa marende, a već tu naši domaćini objašnjavaju nam da se u Dalmaciji "tokom okupljanja na današnjem ručku, priča o tome šta će se ručati sutra".

Salata od hobotnice, slane srdele, pašteta od tune, šparoge i teleći but sa dalmatinskim travama, samo su neka od jela koja su nas dočekala. Nezaobilazne priloge činila je selekcija domaćih ovčijih i kozjih sireva, masline, sušeni pomidori i suhe smokve, koje smo kombinovali sa hrskavim domaćim hljebom prelivenim maslinovim uljem i čašom vina vinarije Zlatan otok s Hvara.

Govoreći o specijalitetima, to nije bilo sve jer, kažu, za marendu se uvijek ima vremena - na poslu, napolju ili doma. Za glavno jelo mogli smo birati između sipe s njokima, skuše sa gradela i blitvom, ali i neizostavne janjetine te pilećeg tingula sa manistrom.

Svi ovi mirisi i okusi vratili su nas u male konobe širom Dalmacije, gdje se hrana sprema po starim receptima s ljubavlju, a gdje ono što ćete tog dana pojesti ne zavisi od jelovnika, već od pitanja: "Šta danas valja?", koje ćete uputiti chefu kuhinje.

Ovoga puta, jela u Sarajevu pripremali su chef Željko Neven Bremec, kuhar Tomo Čagalj, kuhar i slastičar Marin Vuković, te kuhar Ante Bajso, koji su nam prezentovali i neke od najpoznatijih dalmatinskih slastica - rožatu, male fritule, mendule, paradižet i bračku hrapaćušu.

Kako je važan dio mediteranske tradicije, ali i dobrog raspoloženja, uz marendu odlično ide ples, dalmatinske "pjesme iz naftalina" i veselje.

Nasmijani mladi momci i djevojke iz KUD Jedinstvo pokazali su nam kako to izgleda. Odjeveni u starogradske nošnje, izveli su plesove i pjesme karakteristične za stari Split i Hvar, dok su program uveličali i Forski tonci. Inače, KUD Jedinstvo jedno je od najstarijih kulturno-umjetničkih društava i najtrofejniji hrvatski folklorni ansambl, a ove godine slavi 105 godina postojanja.

More, šetnja, biciklizam - nakon dobre marende, sve je ljepše

I dok smo se uvjerili da je za Dalmatince način života, za turiste koji dođu u Dalmaciju shvaćamo da marenda može biti i kvalitetan predah između brojnih atrakcija u ovoj regiji.

Plivanje, ronjenje i jedrenje duž Jadrana svakako su glavne od njih, međutim, tu su i mnogi drugi užici, poput raftinga na prelijepoj Cetini, jahanje nevjerovatnim predijelima primorja, planinarenje Biokovom, Kozjakom ili Mosorom, kao i biciklizam jednom od 125 označenih staza.

Vreli i živi dalmatinski dani i noći, prisutni su u svim gradovima, a nakon dobre marende, svako od tih iskustava ćete još više osjetiti i biti će još vrijednija pamćenja.

"Hrvatska zadnjih godina jednom velikom brzinom raste na svjetskoj turističkoj ljestvici, destinacija smo u koju svako želi doći, a upravo činjenica da više od polovine građana BiH bira Splitsko-dalmatinsku županiju za svoj odmor, puno govori. Nisu to samo priča o našoj zajedničkoj prošlosti, isti jezik, slične navike i mentalitet. Ne bi to toliko dugo trajalo da nema onog općeg zadovoljstva, da nema ljubavi među nama. Gosti iz BiH uvijek su dobrodošli. Uvijek se dobro osjećaju kod nas, a mi kao domaćini uvijek uživamo u njihovom prisustvu", zaključila je Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko dalmatinske županije, koja je na "Dalmatinskoj marendi" podijelila i tri vrijedne nagrade - vikend u poznatim hotelima Makarske rivijere.

Uz sjajno društvo, hranu i muziku, uspjeli smo osjetiti šta to Dalmaciju čini posebnom i zašto je uvijek jedan od prvih izbora za odmor. Vedar, raspjevan, osunčan i dobrog apetita - duh Dalmacije nas je uspio zaraziti, čak i kada je on došao nama u posjetu.

"Dalmatinska marenda" u Sarajevu kroz druženje, hranu i veselje donijela nam je osjećaj ljubavi i povezanosti, a naposlijetku je ostavila dašak mediteranskog duha u Bosni i Hercegovini kao najtopliju moguću pozivnicu da im se opet pridružimo na Jadranu.