Rajsko jezero i nekropola jedinstvenih stećaka ukras su naselja nadomak Živinica
U sastavnom dijelu Živinica nalazi se i prigradsko naselje Bašigovci, koje je specifično po rajskom jezeru nastalom eksploatacijom drvenog uglja na istoimenom površinskom kopu. Uz ovo jezero pravi ukras predstavlja i nekropola stećaka koja mami poglede lokalnog stanovništva, turista koji posjećuju ovaj kraj, ali i historičara te arheologa.
Prema zvaničnim historijskim podacima, stećci formirane nekropole u Bašigovcima pripadaju periodu razvijenog srednjeg vijeka. Njihovo preciznije datiranje nije utvrđeno, ali oni kao i ostali stećci na području Bosne i Hercegovine i njenih rubnih područja, okvirno datiraju u period od polovine 12. do polovine 16. vijeka. Radi se o periodu egzistiranja Srednjovjekovne bosanske države, za čijeg vremena se razvila i upražnjavala praksa podizanja specifičnih nadgrobnih spomenika u vidu stećaka.
Nekropola formirana 2012. godine
"Kada govorimo o nekropoli stećaka na Rajskom jezeru u Bašigovcima, neophodno je naglasiti da se radi o stećcima koji se ne nalaze na svom autentičnom lokalitetu, već su dislocirani na današnju nekropolu koja je formirana u ljeto 2012. godine. Spomenici su izmješteni sa dvije nekropole koje su se nalazile na području današnjeg grada Živinica. Riječ je o 15 stećaka koji su dislocirani sa nekropole Mramorje II u Topličkom polju te 14 stećaka koji su se nalazili pored magistralnog puta Živinice-Banovići, u naselju Višća", kaže za Klix.ba Merima Hajdarbegović, magistrica historije umjetnosti i arheologije.
Osnovni cilj prelokacije stećaka ogledao se u njihovoj zaštiti od dalje devastacije i nestanka, budući da su do posljednje lokacije nekoliko puta premještani i oštećivani, a određeni broj njih sa područja Višće bilo je bačeno u korito rijeke Oskove.
"Višedecinijski nemar, kao i devastiranje ovih spomenika od lokalnog stanovništva dovelo je njihovog značajnog oštećenja zbog čega ih je bilo neophodno sanirati i zaštititi. Inicijator projekta izmještanja stećaka bila je tadašnja Općina Živinice, koja je isti sprovela uz odobrenje i konsultacije sa stručnim timom", pojašnjava nam Hajdarbegović.
Formirana nekropola nalazi se u neposrednoj blizini vještačkog jezera u Bašigovcima koje predstavlja jedno od značajnih turističkih lokaliteta na području Živinica. Širi prostor oko jezera je inicijalno zamišljen kao izletište i kulturno-rekreacijski kompleks sa mnoštvo sadržaja i turističkog potencijala te je izmještanje stećaka na ovu lokaciju vršeno u cilju njihovog očuvanja, bolje dostupnosti i prezentacije javnosti koja bi imala priliku da se upozna s ovom vrstom spomenika.
Intrigantni reljefni ukrasi i epitafi
"Na nekropoli se danas nalazi 29 stećaka u nekoliko različitih oblika, odnosno 12 sljemenjaka, sedam sanduka, sedam stupova i tri neutvrđena oblika. Rađeni su od kamena krečnjaka, dok je jedan rađen od pješčara. Element koji uvijek intrigira kako naučne radnike, tako i obične ljude jesu upravo vrlo rijetki reljefni ukrasi i epitafi na stećcima. Na ovoj nekropoli nalazi se nekoliko stećaka koji sadrže neku vrstu ukrasa. Jedan stećak sadrži ukras u vidu dvije bordure između kojih se nalazi polumjesec, simbol koji je prisutan na još jednom primjeru", dodaje Hajdarbegović.
Prema riječima naše sagovornice, najzanimljiviji stećak na nekropoli je svakako sljemenjak, na čijoj se čeonoj strani nalazi stilizovan reljefni prikaz konjanika koji je pronađen u Topličkom kraju.
"Prikaz konjanika je jedan od specifičnih motiva na stećcima širom BiH, a na osnovu njega pretpostavljamo da je pokojnik za kojeg je rađen stećak bio feudalac koji je učestvovao u srednjovjekovnim aktivnostima poput turnira, lova i slično. Identičan motiv zabilježen je na još jednom stećku sa područja Živinica, koji je nalazi ispred Osnovne škole u Đurđeviku, a koji je ujedno i jedini stećak sa epitafom (natpisom) s ovog područja. Na njemu se spominje ime pokojnika Stojana Utolovića. Na osnovu toga zaključujemo da je i na ovim prostorima postojala izvjesna podjela na staleže te da su ova područja bila u vlasništvu imućnijih zemljoposjednika", ističe Hajdarbegović.
Značajno naslijeđe
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici - stećci predstavljaju jedan od najznačajnijih i najbrojnije očuvanih ostataka materijalne kulture koji se datira u period Srednjovjekovne bosanske države. Njihova posebnost leži u tome što su svojim stilom i rasprostranjenošću specifični za bosanskohercegovačko područje i nema ih nigdje u Evropi.
Hajdarbegović kaže da oni svojim ukrasima i natpisima svjedoče o kulturi, umjetnosti, sepulkralnim običajima, i ljudima ovih krajeva koji su ga nastanjivali prije nekoliko stoljeća te su svojom ljepotom i značajem zauzeli mjesto na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine.
"Stećci na nekropoli u Bašigovcima predstavljaju jednu od skoro 30 nekropola na području Živinica, koje se mogu pohvaliti sa značajnim brojem očuvanih nekropola i stećaka na teritoriji sjeveroistočne Bosne. Ovi spomenici prvenstveno svjedoče o naseljenosti ovih područja za vrijeme razvijenog srednjeg vijeka. Podizanje i ukrašavanje stećaka svjedoči da je i u ovim krajevima vladala kultura i tradicija kakva je bila specifična za ostatak Srednjovjekovne bosanke države. Motiv konjanika na jednom od stećaka otkriva da su u ovom kraju svoje posjede zauzimali lokalni feudalci koji su uživali u aktivnostima lova i turnira kakav je slučaj bio i u ostatku Evrope", nadovezuje se sagovornica portala Klix.ba.
Hajdarbegović smatra da je nekropolu stećaka u Bašigovcima od izuzetnog značaja prvenstveno njegovati i štititi kao kulturno-historijsko naslijeđe koje svjedoči o životu, tradiciji, duhovnoj i materijalnoj kulturi naših predaka.
"Stećci u Bašigovcima i širom BiH svjedoče o jednom izuzetno značajnom periodu bosanskohercegovačke prošlosti u kojem je nastala i egzistirala nezavisna bosanska država. Obilasci nekropola su značajni iz razloga što je neophodno, naročito na terenu, edukovati i mlađe i starije po pitanju ovih spomenika te ih podstaći da valorizuju naše kulturno blago koje se do danas uspješno sačuvalo. Nedostatak razumijevanja značaja stećaka je doveo do oštećivanja ovih spomenika čijeg smo, nalažost, svjedoci i danas", zaključuje Hajdarbegović.
Nekropola u Bašigovcima danas je vjerovatno najposjećenija na području Živinica, koju obilaze lokalni mještani, gosti iz ostalih dijelova BiH te turisti. Na njoj se često održavaju historijski časovi za učenike, organizuju se turističke posjete i slično.
Gdje je danas studentski bunt: Neiskorištena snaga, strah i trepet za sve politike
