Najjače oružje u borbi protiv raka jajnika, koji je jedan od najsmrtonosnijih ginekoloških maligniteta je redovit ginekološki pregled. Navodeći da se ovaj maligni tumor može dijagnosticirati redovnim, godišnjim pregledom dok je u ranom stadiju, profesor ginekologije, akušerstva i ginekološke onkologije, dr Mete Gungor iz Acibadem Malsak Klinike naglašava činjenicu da analiza rizika kod žena koje imaju genetsku predispoziciju predstavlja predostrožnost koja može da spasi život.
Prema podacima Registra za rak Ministarstva zdravlja, rak jajnika, koji se javlja kod 6 od 100 hiljada žena u Turskoj, je sedmi najučestaliji malignitet kod žena. Rak jajnika koji se obično otkriva u uznapredovalom stadiju može se dijagnosticirati samo redovnim ginekološkim pregledima.
Ne pogađa samo žene u postmenopauzi
Jajnici - reproduktivni ženski organi - odgovorni su za lučenje ženskih polnih hormona, odnosno estrogena i progesterona, kao i za proizvodnju jajnih ćelija. Rak jajnika je podmukla i smrtonosna vrsta raka, koja se obično javlja u postmenopauzalnom periodu, ali se može javiti i ranije. Sve ciste i kvržice na jajnicima treba temeljito ispitati da bi se dijagosticirala ova bolest koja se može javiti i kod žena u reproduktivnom perodu kao i kod mladih djevojaka.
Obratite pažnju na ove simptome
Rak jajnika koji podmuklo napreduje može se dijagnosticirati samo redovnim praćenjem sumnjivih promjena koje se mogu pojaviti na jajnicima. Uobičajeni simptomi ove bolesti su sljedeći: Osjećaj pritiska i nadutosti u trbuhu; osjećaj punoće ili bol u preponama; dugotrajne probavne smetnje; gasovi ili mučnina; promjena crijevnih navika, kao što je konstipacija, promjene u pražnjenju bešike, kao što je učestalo mokrenje; gubitak apetita ili brzi osjećaj sitosti, vaginalno krvarenje i gubitak tjelesne težine.
Pacijentima se preporučuje da posjete ljekara i urade rutinske preglede posebno u slučaju kada se javi kombinacija navedenih simptoma. Rutinski pregledi su veoma važni u ranim stadijima bolesti. Ne postoje dijagnostičke ili skrining metode za otkrivanje raka jajnika u ranom stadiju.
"Pacijenti se obično žale na nadutost i bol u abdomenu, urinarne probleme i promjene u crijevnim navikama, ali izgube vrijeme odlazeći ljekaru opšte prakse ili nekom drugom specijalisti umjesto da konsultuju ginekologa", kaže prof. dr Mate Gungor, i dodaje da se, dijagnoza postavlja ili rutinskim ginekološkim pregledom u ranom stadiju il u uznapredovalim stadijima kada je bolest teža za liječenje.
Ko spada u rizičnu skupinu?
Nasljedni poremećaji čine otprilike 10-15% slučajeva dok za preostalih 85-90% slučajeva tačan razlog nije poznat. Međutim, veća vjerovatnoća za pojavu ove bolesti postoji u određenim uvjetima kod određene skupine žena. Na primjer, žene koje nisu rađale ili imaju mali broj porođaja, menarha u ranijem životnom dobu, kasna menopauza, neplodnost ili liječenje neplodnosti i upotreba talk pudera na genitalijma povezani su sa povećanim rizikom od pojave raka jajnika.
Pilule za kontracepciju imaju zaštitnu ulogu
Oboljenje se rjeđe javlja kod žena koje su imale višestruke tudnoće, podvezivanje ili resekciju jajnika. Nasljedni poremećaji koje se prenose sa generacije na generaciju čine 10-15% slučajeva.
Najpoznatije su mutacija BRCA 1 i BRCA 2 gena. Rizik za pojavu raka jajnika kod pacijentkinja sa ovom mutacijom gena je veći za 20-40 procenata. Analiza na mutaciju BRCA 1 i BRCA 2 gena rade se kod pacijentkinja u čijoj se porodičnoj anamnezi rak dojke ili jajnika javlja kod dva ili više članova porodice. Pilule za kontracepciju smanjuju rizik od pojave raka jajnika. Brojne studije pokazuju da se incidencija bolesti smanjuje za 30 procenata kod žena koje su koristile kontraceptivne pilule duže od godinu dana, a 70 procenata kod žena koje su koristile kontracepciju duže od 5 godina.
Ukoliko je na jajniku uočena cista ili lezija
Od velike je važnosti da se rak jajnika dijagnosticira u ranom stadiju budući da je tada uspješnost liječenja od 90-100% kada je ograničen na jajnike, dok se stopa petogodišnjeg preživljavanja smanjuje za 40 do 50% u uznapredovalim stadijima bolesti. Navodeći da je hirurško liječenje primarni tretman, profesor ginekologije, akušerstva i ginekološke onkologije, dr. Mete Gungor, naglašava da je hemoterapija također opcija prije ili poslije operacije, ovisno o toku bolesti. Ako je bolest dijagnosticirana u uznapredovalom stadiju, odstranjuju se svi ginekološki organi, regionalni limfni čvorovi i organi zahvaćeni tumorom tako da nema zaostalih tumora kod pacijentkinja, a pacijentkinje se postperativno podvrgavaju hemoterapiji da se unište mikroskopske ćelije raka. Robotska ili laparoskopska hirurgija se primjenjuje kod pacijentkinja ukoliko se bolest otkrije u ranom stadiju. Budući da se bolest može ponovo javiti, kod pacijentkinja koje su liječene ili se liječe, u roku od 5 godina od operacije se savjetuje praćenje sa redovnim kontrolama.
Više informacija potražite na web stranici www.acibadem.ba ili zatražite putem maila [email protected].
