Sindrom stranog naglaska može da se dogoditi i vama: Probudite se i više nikada ne budete isti
Ovaj neobičan fenomen nema dijagnozu, ali poznat je kao sindrom stranog naglaska. S neurološke tačke gledišta postoje samo pretpostavke, ali ne i konkretni dokazi o tome šta ga izaziva. Posljedice su, pak, očite i upadljive. Osobe koje pate od ovog sindroma često se osjećaju kao da su izgubili sami sebe, a nerijetko nailaze i na nerazumijevanje ili ismijavanje okoline pa i najbližih.
Porijeklo sindroma
Naš govor posjeduje sebi svojstvenu melodiju i ritam, a upravo je to ono što se mijenja kod onih sa sindromom, kako to objašnjava Sheila Blumstein sa Univerziteta Bown u SAD-u. Ona ističe da u ovakvim slučajevima dolazi do prekomjernog naglašavanja određenih riječi, što nije uobičajeno.
Postoje naznake da su povrede glave povezane s ovim fenomenom. To je utvrdila i Barbara Tomasino s italijanskog Univerziteta u Udinu. Ona je liječila pacijenticu s tumorom na mozgu koja je miješala svoj maternji italijanski jezik ponekad s južnoameričkim, a nekad s engleskim naglaskom. Tokom operacije tumora, primijećeno je da se nalazi kraj stanica uključenih u upravljanje ustima i grkljanom.
Pretpostavlja se da je tumor pritiskao ovaj dio mozga i time poremetio sposobnost pokreta neophodnih za uobičajen govor. Kada se oporavila, pacijentica je primijetila da joj se vratio glas kakav je bio nekada.
Blumstein je imala sličan slučaj s pacijenticom koja je doživjela moždani udar, što je prouzrokovalo da govori stranim naglaskom, ali se njen prethodni govor vratio kada je doživjela još jedan moždani udar. On je pogodio dio mozga znan kao mali mozak, koji utječe na ritmičnost, što možda objašnjava povratak sposobnosti pravilnog govora.
Tuđi glas
Osobe kao već spomenuta Julie Matthias, koje pate od ovog čudnog sindroma, kažu da osjećaju gubitak sebe, skoro kao da im je ukraden identitet.
"U jednom trenutku bojala sam se vlastitog odraza u ogledalu. Bilo mi je teško pogledati se i progovoriti jer to nije bio moj glas", otkriva Julie za BBC.
Stručnjaci smatraju da takav dojam o vlastitoj ličnosti u ovom slučaju nije iznenađujući, s obzirom na to da je glas prozor u bit pojedinca. On otkriva kojem društvenom staležu pripadamo te naš nivo obrazovanja i porijeklo, između ostalog. Ljudi koji pate od ovog sindroma priznaju da ih prati osjećaj odsječenosti od drugih, usamljenost i strah, ali i osjećaj da je stranac zauzeo njihov um.
Pored narušene samospoznaje, ovaj sindrom izaziva i određenu stigmu u društvu. Okolina može pomisliti da se ta osoba pretvara jer ne postoji liječnička dijagnoza njihovog stanja, dok je Julie Matthias otkrila da je u nekoliko navrata bila žrtva rasizma jer je drugima zvučala kao stranac u vlastitoj zemlji.
