Nova studija pokazuje kako su male, bezazlene laži u suštini klizav teren koji ljude dovodi do toga da postaju baš kao političari, korumpirani bankari pa i nevjerni supružnici koji bi izgovorili bilo šta kako bi objasnili svoje ponašanje.
"Njihove priče su iste. Uglavnom bi počinjali sitnim lažima koje bi se vremenom razvijale i postajale kompleksnije. Oni i ne budu svjesni momenta kada već izgovaraju tolike laži da se to graniči sa prekršajem ili kaznenim djelom", rkela je Tali Sharot, profesorica kognitivne neuronauke na Univerzitetu College u Londonu.
Iako mnogi ljudi svakodnevno lažu kako bi opravdali svojesvoju zaboravnost ili kako bi se njihov prijatelj osjećao bolje, mnogi ljudi lažu u većim količinama i zbog potpuno pogrešnih razloga.
Studija se vršila u prostorijama sa magnetnom rezonancom koja je snimala učesnike u studiji dok su pokušavali partnerima iza stakla objasniti koliko ima novca u tegli. MRI je snimao amigdalu, centar u mozgu namijenjen emotivnim reakcijama.
Međutim, teško je "uhvatiti" mozak u trenutku izgovaranja laži i shavtiti šta se unutra zaista događa. Naučnici su mišljenja kako se čestim, bezazlenim laganjem jednostavno stvori sklonost ka laganju koje brzo eskalira.
U suštini, ljudi lažu najviše kada je u pitanju situacija koja im ne ide na ruku. Kako bi se izvukli iz nevolje i kako bi izvukli ličnu korist služe se lažima, jer su uvidjeli kako im prolazi.
