Srednjevjekovni gradovi "daleko od očiju" u lošem stanju i nedovoljno turistički iskorišteni
Adis Zilić, historičar sa Univerziteta Džemal Bijedić iz Mostra smatra kako se stanje u kojem se trenutno nalaze naši srednjovjekovni gradovi može u suštini ocijeniti lošim.
"Ista konstatacija vrijedi i za ostale spomenike materijalne kulture koji su "daleko od očiju". Adekvatna pažnja nadležnih institucija uglavnom se posvećuje materijalnim spomenicima unutar naseljenih urbanih cjelina. Čak i u takvim slučajevima možemo vidjeti primjere društvene nebrige i nedostatka investicija, poput većeg broja ruševnih objekata u Mostaru ili Stocu, a odnose se na nasljeđe osmanskog ili austrougarskog perioda. Pošto srednjovjekovna naselja uglavnom nisu locirana u neposrednoj blizini većih urbanih centara, najčešće su prepuštena zubu vremena", kaže on.
Upozava na fenomen formalnog proglašavanja nekih važnijih lokaliteta nacionalnim spomenicima.
Zaštita samo na papiru
"Posebno ističem pojam formalnog pristupa zaštiti države jer se u praksi često dešava narušavanje ambijenta nekog lokaliteta nakon proglašenja nacionalnim spomenikom, najčešće u vidu neprimjerene gradnje ili općenito nekog vida devastacije. To se odnosi na srednjovjekovne gradove i nekropole. Također bih skrenuo pažnju na manipulacije nad srednjovjekovnom arhitekturom, u pogledu održavanja manifestacija koje u suštini služe za političke potrebe savremenog trenutka", kazao je Zilić.
Bilo je određenih aktivnosti na obnovi i restauraciji nekih srednjovjekovnih gradova, kao što su onaj u Blagaju, Ljubuškom, Počitelju. Zanimalo nas je u kakvom su oni stanju.
"Vaše pitanje potkrijepljuje prethodnu konstataciju. Upravo su navedeni gradovi zadržali kontinuitet naseljavanja i nalaze se neposredno uz savremena naselja, što je dodatna motivacija za njihovu restauraciju. Osim toga, sva tri tvrđavska kompleksa proglašena su u međuvremenu nacionalnim spomenicima. Urađeno na navedenim primjerima Blagaja, Ljubuškog i Počitelja ne može se nazvati završenim, bolje je reći kako su radovi na restauraciji u sva tri slučaja tek započeli. U Blagaju je izvršena popravka gradskih zidina jer se na sjevernom zidu pojavila velika dijagonalna pukotina, koja je prijetila potpunom urušavanju. Stoga se pristupilo urgentnoj sanaciji štete, ali radovi na restauraciji cjeline kompleksa nisu ni izbliza završeni. Svi unutrašnji objekti još čine gomilu urušenih kamenja", odgovorio je.
Kaže kako je u Ljubuškom slična situacija kao u Blagaju. Restaurirani su samo dijelovi zidina, dok je unutrašnjost u ruševnom stanju.
EU fondovi dobra ideja
"U Počitelju je također rađeno na sanaciji dijela utvrđenja, odnosno glavne kule. Međutim, već duže vrijeme primjetna je veća rupa na krovu kule kroz koju ulazi kišnica tako da su grede koje drže krovnu konstrukciju već prilično truhle. Dakle, kompletan krov donžon kule pokriven kamenim pločama se mora demontirati i ponovo raditi. Unutar užeg tvrđavskog kompleksa nisu rekonstruirane ostale popratne građevine, sve se nalaze u ruševnom stanju, izložene atmosferskim utjecajima. Može se u sva tri slučaja zajedno konstatirati kako nijedna rekonstrukcija nije dovedena do kraja, te da predstoji još dosta posla. Razumljivo je i što se radi u etapama, iliuzorno je očekivati kako će sve odjednom biti završeno. Obimniji građevinski radovi na ovakvim objektima podrazumijevaju prethodna arheološka istraživanja", kazao je Adis Zilić.
Kaže kako bi EU fondovi mogli biti to dobar put u iznalaženje sredstava za rekonstrukcije srednjovjekovnih gradova, a kojim su neke lokalne zajednice već krenule.
"Općina Ljubuški je pokrenula inicijalne radove na tvrđavskom kompleksu kako bi u perspektivi aplicirali u EU fondovima. Također su tražili sufinansijere kod viših nivoa vlasti. Slično mogu postupiti i ostale lokalne zajednice koje baštine ovakvu vrstu arhitekture", naveo je.
Zilić kaže kako srednjovjekovne gradove ne koristimo ovoljno u svrhu promocije turizma, da u tom kontekstu ne zaslužujemo prolaznu ocjenu.
Nedovoljno turistički iskorišteni
"Ipak, postoje znakovi pomaka nabolje. Kao tranzicijsko društvo postepeno shvatamo kako nema više velikih industijskih kompleksa, zbog čega je nužno tražiti alternative u drugim privrednim granama. Zašto onda ne bismo iskoristili resurse kojim raspolažemo? Unaprijeđenje postojećih potencijala kroz dodatna ulaganja i razvoj turizma nameću se kao nužna potreba", kazao je.
Uglavnom se u pogledu iskorištavanja turističkih potencijala radilo o pojedinačnim i spontanim posjetama ovakvim lokalitetima, bez organiziranog i sistematskog pristupa.
"Razlog je što ne postoje sadržaji koji se mogu ponuditi posjetiocima na licu mjesta. Ukoliko želimo nešto ponuditi turistima, potrebno je ulagati više novca u restauraciju i raditi na oživljavanju pojedinačnih lokacija, pogotovo onih koje su pristupačnije za posjetu. Odlični primjeri kako treba raditi u pogledu iskorištavanja srednjovjekovnih tvrđava kao turističkog potencijala mogu se vidjeti u Travniku, Vranduku, Tešnju, Doboju", izjavio je.
Brojne mogućnosti
O mogućim pratećim sadržajima ne možemo uopće govoriti sve dok se u potpunosti ne završi restauracija, odnosno rekonstrukcija nekog lokaliteta. Nakon što se okonča proces obnove, pružaju se višestruke mogućnosti.
"Unutar bilo kojeg tvrđavskog kompleksa mogu se otvoriti depandansi muzeja sa autentičnim sadržajima, koji mogu biti veoma zanimljivi posjetiocima, kroz približavanje minulih vremena na autentičan način. Dolazak do srednjovjekovnog utvrđenja najčešće zahtjeva izvjestan fizički napor, što je idealno za organizaciju posjeta djece školskog uzrasta, kojima ionako nedostaje fizičkih aktivnosti. Mogu se također organizirati različite kulturne manifestacije, promocije i sl. Ne trebamo izmišljati toplu vodu, niti ići po pamet van granica Bosne i Hercegovine. Dovoljno je vidjeti kako su u funkciju stavljeni tvrđavski kompleksi u prethodno nabrojanim afirmiranim sredinama", kazao je na kraju historičar Adis Zilić.
Stalno vam je hladno? Ovdje su mogući razlozi zbog kojih se ne možete ugrijati
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
