Tuzlak Almir Hukić kroz fotografije prikazuje ljepotu ptičijeg svijeta

"Često sam imao priliku vidjeti grabljivicu u letu i u tim trenucima bih automobil parkirao pored ceste te ih posmatrao kako lete, stvarajući time neki svoj interni ritual koji mi pričinjava zadovoljstvo godinama. Na osnovu tog rituala javila mi se potreba da vidim koje su to vrste ptica, a što je najvažnije, javila mi se velika potreba da ih fotografišem, posebno u letu", ističe Hukić.

Mali fotoaparat s velikom mogućnošću zumiranja našem sagovorniku u počecima je bilo sasvim dovoljan, a njegove prve fotografije nastale su na jezeru Modrac u Lukavcu.

"Kako se hobi razvijao javljala se potreba za nadogradnjom, odnosno nabavljanjem dobre opreme koju posjedujem već dvije godine", dodaje Hukić.

Do danas je fotografisao okvirno 25 vrsta ptica, a kako nam je kazao ova aktivnost je izuzetno zahtjevna. Da bi se dobila jedna ili dvije dobre fotografije potrebno je napraviti veliki broj "okidanja".

"Vama se ptice neće namještati, niti će vas čekati kako biste podesili postavke na aparatu. Morate brzo reagovati i imati kvalitetnu opremu. Što više terena obiđete postajete sve bolji fotograf, jer znate kako se koja vrsta ptice ponaša, gdje je možete pronaći i slično. Uhvatiti pticu u letu uvijek je imperativ, a kao jedan od uzusa ptičije fotogrfije nameće se to da uvijek oko ptice mora biti u fokusu te da uvijek morate poštovati njen integritet. Nikada je ne smijete slikati uz pomoć blica, niti koristiti buku i privlačiti pažnju kako biste dobili dobru fotografiju", pojašnjava naš sagovornik.

Brojne ptice na lukavačkom Modracu

Jezero Modrac predstavlja jednu od najvećih akumulacija u BiH i samim tim je pogodan za ptice koje obitavaju na vodama. Tokom čitave godine na ovom jezeru se nalazi najveća kolonija velikog vranca, odnosno kormorana - ultimativna vrsta ptice koja pliva, leti, roni i hoda, a hrani se ribom.

"Kolonija u kojoj on obitava naslonjena je na branu kojoj u krugu od 100 metara niko ne može prići. On je zaštićen na tom mjestu i nema uznemiravanja kao na drugim lokacijama", ističe Hukić te naglašava da je prema zakonima veliki vranac, odnosno kormoran zaštićena vrsta.

Na ovom jezeru dvije do tri sedmice u ljetnom periodu moguće je vidjeti i jato malih bijelih čaplji koje slove za elegantne i prelijepe ptice.

"U zimskom periodu ovdje dolazi i velika bijela čaplja, a koju pored Modraca možete vidjeti i na bari Mosorovac kod Lukavca. Ona se često izvuče iz trstike u potrazi za malim ribama, odnosno hranom. Tu su također i razne vrste patki, a riječni i morski galebovi ovo jezero posjećuju zimi", nastavlja Hukić.

Imao je priliku fotografisati i najzastupljeniju pticu grabljivicu - škanjac mišara.

"To je posebna vrsta grabljivice koju dok se vozite možete vidjeti na raznim bilbordima, stubovima, saobraćajnim znakovima ili drveću pored puta. Obično su pomješani s jastrebovima, ali predstavlja univerzalnu grabljivicu koja je veoma prilagodljiva uslovima", kaže nam Hukić koji je objektivom svog fotoparata zabilježio i najvećeg orla u Evropi - bjelorepana čiji raspon krila iznosi tri metra.

Sinonim za grabljivicu u BiH su orlovi, sokolovi i jastrebovi, ali pored njih tu su još lune, eje i škanjac.

BiH je raj za ptice

U Bosni i Hercegovini zvanično su registrovane 344 vrste ptica, a Hukić ističe da je naša zemlja raj za ovakvu vrstu životinja, jer ima sve ono što ih privlači.

"Prema zvaničnim podacima državnih i međunarodnih agencija koje se bave promocijom ili istraživanjem biodiverziteta, naša zemlja predstavlja jednu od zemalja sa najvećom biloškom različitošću u Evropi. BiH kao zemlja koja ima različit geografski karakter je veoma pogodna za različite vrste ptica", navodi Hukić.

On je istakao i da je izuzetno važno da se BiH nalazi na direktnom jadranskom seobenom putu ptica selica, koji vodi od sjeverne, centralne i istočne Evrope, Balkanskog poluostrva, BiH, Jadranskog i Sredozemnog mora pa sve do Afrike.

"Sve te ptice odmor pronalaze u dolini Neretve, Hutovom blatu, kraškim poljima... U tim momentima u BiH možete vidjeti neke vrste ptica koje uopće nisu prisutne kod nas, kao što su ždral, velika bijela čaplja, patke, grabljivice...", nadovezuje se Hukić.

Na desetinama lokacija na području sjeverne Bosne posebno se ističe sova, odnosno mala ušara koja je jedna od rijetkih vrsta ptice koja se okuplja u zimska jata, formirajući takozvana zimovališta. Njeno najveće zimovalište je u Bosanskom Šamcu kojeg naš sagovornik posjećuje od 2013. godine.

"Tokom zime u parkovima u centrima gradova kao što su Brčko, Orašje, Šamac, Modriča, Gradiška i Srbac nalazi se na stotine sova i to je jedinstvena scena kojoj neko može svjedočiti. Način na koji vas one gledaju i ponašaju jednostavno pokazuje da nije u pitanju nikakva inferiorna vrsta. To su ptice koje love noću je im je tada izoštren sluh, što je nevjerovatno. Za malu ušaru je specifično da nijedna nije ista za razliku od drugih ptica", pojašnjava Hukić.

Već tri godine naš sagovornik stvara bazu fotodokumentacije vezano za ovu vrstu sove, a u planu je izdavanje fotomonografije pod nazivom "Zimovalište male ušare u gradovima sjeverne Bosne", koja će svjetlost dana ugledati u toku 2019.

Prije dvije godine Hukić je stupio u kontakt i sa Ornitološkim društvom "Naše ptice" iz Sarajeva čiji je postao član. Posebnu saradnju ostvario je sa Dražen Kotrošanom i Goranom Topićem iz ovog društva, kao i sa Jovicom Sjeničićem iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Banja Luka.

"Ornitološko društvo 'Naše ptice' uradilo je niz projekata koji su vezani za promociju i zaštitu područja koja su važna za ptice. Urađen je i veliki broj edukacija lovaca, ribočuvara i institucija o koristi i zaštiti svih ptica koja nastanjuju ova područja. Najveći uspjeh su Hutovo blato i određena kraška polja, kao što je Livanjsko koje je proglašeno od međunarodnog značaja", kaže Hukić.

Svoj rad Hukić je javnosti dosad predstavio na samostalnoj izložbi u Trebinju, a svi koji nisu bili u prilici pogledati njegova djela to mogu učiniti posjetom Facebook stranice "Birds of Bosnia - Almir Hukic".