Objavljeno istraživanje
32

U BiH roditelji ne brinu o oralnom zdravlju djece što može biti pogubno za razvoj njihovog govora

A. K.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Zaposlenice Doma zdravlja "Mustafa Šehović" u Tuzli dr. sc. Jasmina Klebić i dr. Amila Srabović provele su istraživanje koje je, između ostalog, pokazalo da mnogi roditelji svoje mališane nikada nisu odveli na stomatološki pregled, što sa sobom nosi rizik od problema u pravilnom govorno-jezičkom razvoju.

U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini se bilježi veliki porast broja djece s usporenim razvojem govora, a istraživanja pokazuju i to da je oralno zdravlje mališana sve lošije, bez obzira na konstantni razvoj stomatološke djelatnosti u našoj zemlji. Upravo loše oralno zdravlje se povezuje s nastankom problema u pravilnom govorno-jezičkom razvoju.

Oralno zdravlje važan je dio općeg zdravlja i utječe na kvalitet života svakog pojedinca bez obzira na dob. Rani dječiji karijes koji se javlja kod mališana mlađih od šest godina predstavlja javnozdravstveni problem i dovodi do preranog gubitka mliječnih zuba. Posljedice takvog stanja su potencijalne ortodontske anomalije u trajnoj denticiji. Osim toga, dolazi i do poremećaja u govoru i žvakanju, a vrlo često i do psiholoških tegoba zbog narušene estetike.

Zaposlenice Doma zdravlja "Mustafa Šehović" u Tuzli logopetkinja dr.sc. Jasmina Klebić i doktorica dentalne medicine Amila Srabović provele su ispitivanje o oralno-higijenskim navikama djece tipičnog razvoja i djece sa usporenim razvojem govora na području Tuzlanskog kantona, a podaci su zabrinjavajući.

"Uočeno je da najveći postotak ispitanika posjećuje stomatologa samo po potrebi, dok veliki procent njih ne posjećuje stomatologa nikako. Kada se obje skupine uzmu u obzir, prvi stomatološki pregled obavljen je kod 53,8 posto ispitanika, dok 46,3 posto njih nisu posjetili stomatologa, što je svakako poražavajući podatak", kaže za Klix.ba Srabović.

Amila Srabović (Foto: Klix.ba)
Amila Srabović (Foto: Klix.ba)

Veliki postotak obje skupine ispitanika konzumira slatkiše i zaslađene napitke više puta dnevno, a postoji i određeni postotak onih koji ne peru zube nikako, što posljedično dovodi do gubitka zuba.

"Ukoliko uzmemo u obzir obje skupine ispitanika, djecu sa tipičnim razvojem govora i djecu sa usporenim razvojem govora, veliki procent njih konzumira slatkiše i zaslađene napitke više puta dnevno te postoji i određeni postotak ispitanika koji ne pere zube nikako, što dovodi do gubitka zuba i drugih posljedica po zdravlje pacijenta", navodi Srabović.

Istraživanje oralnog zdravlja i govornog jezičkog razvoja često se provodi kako bi se razumjelo kako ovi faktori utječu jedan na drugog.

"Potencijalni uzroci mogu uključivati genetske predispozicije, okolne faktore poput prehrane i higijene te socijalne interakcije. Sredina u kojoj djeca borave mora biti stimulativna kako bi svako dijete dobilo priliku da razvije svoj puni potencijal. Period ranog rasta i razvoja djeteta izuzetno je važan jer je tokom tog vremena djetetov mozak posebno osjetljiv na vanjske utjecaje i stimulaciju. Stoga je ključno maksimalno iskoristiti taj period kako bi se potaknuo optimalan razvoj djeteta, uključujući i razvoj govora, motoričkih sposobnosti, socijalnih vještina i kognitivnih funkcija. Što se više pažnje posveti ranoj stimulaciji i podršci, to će se bolje postići temelji za budući uspjeh i dobrobit djeteta", kaže nam Klebić.

Jasmina Klebić (Foto: Klix.ba)
Jasmina Klebić (Foto: Klix.ba)

Na naše pitanje šta potencijalno roditelji mogu učiniti te kako u konačnici promijeniti njihovu svijest koja je očito narušena po pitanju oralnog zdravlja i usporenog razvoja govora, Klebić prije svega ubraja pružanje zdrave prehrane, kao i poticanje redovne higijene zubi.

"Tu su također i poticanje komunikacije i čitanja s djecom te traženje stručne pomoći ukoliko primijete kašnjenje u govorno-jezičkom razvoju i razumjevanju govora. Edukacija i podizanje svijesti roditelja o važnosti ovih faktora ključni su za promjenu njihove percepcije i ponašanja prema oralnom zdravlju i razvoju govora", naglašava Klebić.

Značaj saradnje

Saradnja logopeda i stomatologa je izuzetno važna, posebno kod djece s kašnjenjem u govoru i jeziku. Stomatološki problemi, poput problema s govorom, mogu biti uzrokovani oralnim zdravljem. Logoped može identificirati takve povezanosti i raditi zajedno sa stomatologom kako bi se pružila sveobuhvatna podrška djetetu, poboljšala oralna funkcija i potaknulo optimalno zdravlje i razvoj.

"Stomatolozi i logopedi igraju važnu ulogu u prevenciji problema s govorom kod djece kroz njihovu brigu o oralnom zdravlju. Zdravi zubi i desni su ključni za pravilan govor. Stomatolozi osiguravaju da su zubi i desni djeteta zdravi jer određeni stomatološki problemi poput nepravilnog zagriza, nedostatka zubi ili problemi s izgovorom glasova mogu biti povezani s oralnim zdravljem", kaže Srabović.

Kako navodi Klebić, stomatolozi i logopedi mogu prepoznati i liječiti probleme s gutanjem, a koji mogu utjecati na sposobnost djeteta da pravilno izgovori određene glasove ili riječi. Također, stomatolozi i logopedi mogu identifkovati probleme s oralnim mišićima koji mogu ometati pravilnu produkciju zvukova i govora.

"Rane anomalije, poput problema s jezikom, nepcem ili drugim oralnim strukturama mogu biti identifikovane i tretirane od strane stomatologa, što može poboljšati sposobnost djeteta da razvije pravilan govor. Stomatolozi bi trebali sarađivati s logopedima kako bi razmijenili informacije o djetetovom oralnom zdravlju i govoru te zajedno razvijali individualne planove liječenja i terapije koji će podržati optimalan razvoj govora i jezika kod djeteta", navodi Srabović.

Ključna uloga stručnjaka

Uloga logopeda u ranom rastu i razvoju djece je ključna jer se fokusira na podršku i poticanje razvoja komunikacijskih vještina od najranije dobi.

"Logopedi su obučeni za prepoznavanje problema s govorom, jezikom i komunikacijom kod djece već u ranoj dobi. Rani intervencijski programi omogućuju logopedima da identificiraju eventualne probleme i pruže odgovarajuću terapiju kako bi se ti problemi riješili ili smanjili prije nego što postanu ozbiljniji. Logopedi također rade na razvoju govornih, jezičkih i komunikacijskih vještina kod djece kroz različite aktivnosti i tehnike. To uključuje razvijanje sposobnosti izražavanja misli i osjećaja, razumijevanje jezika i komunikaciju s drugima", pojašnjava Klebić.

Logopedi pružaju savjete, edukaciju i podršku roditeljima i skrbnicima kako bi im pomogli u razumijevanju djetetovih potreba i kako bi ih osnažili da podrže djetetov razvoj komunikacijskih vještina kod kuće.

"Kada je riječ o radu s drugim profesionalcima, multidisciplinarni pristup je jako važan kako bi se osigurala sveobuhvatna podrška djeci u njihovom rastu i razvoju, kako bi svako dijete dobilo priliku razviti svoj puni potencijal. Logopedi i audiolozi rade s djecom koja su izložena riziku za razvoj problema sa govorom i jezikom, kao što su djeca s razvojnim poremećajima, poteškoćama u učenju, slušnim poteškoćama ili djece koja su izložena nepovoljnim okolnostima", zaključuje Klebić.

Kroz svoj rad, logopedi doprinose stvaranju temelja za uspješan razvoj komunikacijskih vještina kod djece, što ima pozitivan utjecaj na njihovu socijalizaciju, akademski uspjeh i kvalitetu života.