U Sarajevu trenutno postoji samo jedan kafić za nepušače, da li će ih uskoro biti više?
Trenutno jedini kafić za nepušače u Sarajevu kojeg smo uspjeli pronaći, a koji služi alkoholna pića, jeste "Cafe de Paris". Njegov je vlasnik, kao i veći dio tima koji radi u ovom objektu, nepušač.
Na upit o tome kako su se odlučili na ovaj potez, te da li je to utjecalo na posao, kažu:
"Sarajevo nema baš mnogo lokala za nepušače, tako da smo odlučili poduzeti ovaj korak. Naravno da smo se plašili toga da li će posao ići, zato što su Bošnjaci takav narod da kafu ne mogu popiti bez cigareta, ali posao ide odlično."
Dodaju kako su reakcije ljudi različite - neki su iznenađeni zabranom pušenja u lokalu, no ipak ostanu popiti piće, dok neki odmah napuste lokal.
Fleksibilan zakon koji ide na ruku pušačima
Prema Zakonu o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina, objavljenom u službenim novinama FBiH broj 6-98, pušenje se zabranjuje u odgojnoobrazovnim ustanovama, ustanovama za smještaj i boravak djece i studenata, zdravstvenim ustanovama, socijalnim ustanovama, te drugim javnim objektima.
U ugostiteljskim objektima gdje se vrši usluživanje hrane utvrđuju se posebne prostorije za pušenje, a pušenje je zabranjeno u slastičarnicama i mliječnim restoranima.
Dosta slastičarni i mliječnih restorana u Sarajevu poštuje ovaj zakon i ima fizički odvojene dijelove za pušače (poput "Torte i to", npr.), dok je u nekima pušenje potpuno zabranjeno. Jedan od takvih je restoran/pizzeria "Klopa", u kojem je pušenje zabranjeno od samog otvaranja. Pušenje je zabranjeno i u objektu "Franz & Sophie", mjestu na kojem se prodaju i degustiraju različite vrste čajeva, dok u kafiću Vatra postoji odvojen dio za nepušače.
Ipak, nigdje u zakonu se ne navodi kako je pušenje zabranjeno u svim ugostiteljskim objektima, uključujući i kafiće i restorane, pa tako mjesta na koje bi nepušači mogli otići kako bi se opustili uz neko alkoholno piće ili pak uživali u atmosferi puba ili neke svirke uživo, a da pritom ne budu prisiljeni gutati duhanski dim - nema.
Gotovo svaka druga osoba u BiH je pušač
U većini evropskih zemalja odavno se primjenjuje zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, koji pored zabrane pušenja u svim odgojnim, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama uključuje i zabranu konzumiranja cigareta u restoranima i kafićima. I dok su zemlje u regiji, Hrvatska i Srbija zabranile pušenje na javnim mjestima poput tržnih centara, kod nas je to svakodnevna pojava.
U nekim tržnim centrima u Sarajevu, kao što je BBI, pušenje je zabranjeno na zadnjem spratu u dijelu sa gastronomskom ponudom, kao i u kafiću u prizemlju, a pušiti se može samo na terasi. Ipak, vrlo često se dešava da se ova pravila ne poštuju.
Pušenje u kafićima u tržnim centrima uglavnom je dozvoljeno, a takav je slučaj sa kafićima u tržnim centrima Sarajevo City Center (SCC), Importanne i Alta. U tržnom centru Importanne pušenje je dozvoljeno na svim spratovima, pa čak i u prizemlju, u blizini dječije igraonice. U SCC-u je zabranjeno samo na zadnjem spratu, u dijelu sa gastonomskom ponudom, dok je dozvoljeno u kafiću u prizemlju, kao i suterenu, u neposrednoj blizini supermarketa i prodavnica zdrave hrane. U tržnom centru Alta stanje je isto, a primjer je kafić u prizemlju na samom ulazu, u direktnoj blizini butika.
S druge strane, postoje i primjeri pozitivnih praksi koji pokazuju kako se stvari ipak pomiču s mrtve tačke, a jedan od takvih su i visokoobrazovne ustanove u kojima je pušenje zabranjeno prije nekoliko godina. Prije desetak godina, primjerice, na brojnim fakultetima u Sarajevu, kao što su Filozofski ili pak Fakultet političkih nauka, pušenje je bilo dozvoljeno u hodnicima i ispred učionica, dok to danas nije slučaj.
Posljednje istraživanje Federalnog zavoda za javno zdravstvo, u kojem je sudjelovalo 4.000 ispitanika, pokazalo je kako čak 44 posto bh. građana puši. To znači da je skoro svaka druga osoba u Bosni i Hercegovini pušač, a čak ni konstantni rast cijena cigareta nije dovoljna motivacija za prestanak.
U posljednje se vrijeme sve više govori o novom zakonu koji bi trebao regulisati pušenje cigareta na javnim mjestima, a u Ministarstvu zdravstva FBiH vjeruju kako će se BiH uskoro pridružiti većini evropskih zemalja koje su zabranile pušenje na javnim mjestima i uvele novčane kazne za prekršioce.
"Smeta mi": Pravo na čist zrak je temeljno ljudsko pravo
U BiH je pokrenuta javna kampanja naziva "Smeta Mi" kojoj je cilj da skrene pažnju na problem upotrebe duhana i posrednog pušenja, te pokrene javnu incijativu za promjenu zakona kojim bi se stanovništvo zaštitilo od pogubnih zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica izlaganja duhanskom dimu.
Kampanju je 31. januara 2016. godine pokrenulo nevladino udruženje PROI (Progresivni razvoj organizacija i individua), a cilj im je da što više ljudi uključi u ovu akciju.
"Situacija sa upotrebom duhana u BiH dostiže katastrofalne razmjere. Zemlja se nalazi na 8. mjestu u svijetu po korištenju duhana. Ljudi puše sve više, a duhanski dim je prisutan svugdje - u domovima, restoranima, vrtićima, školama i fakultetima, u sportskim dvoranama i bolnicama. Zbog toga na hiljade ljudi oboljevaju i umiru, a najviše pate djeca i mladi. Maleni stanovnici naše države nemaju izbora i već od malih nogu svaki dan udišu velike količine otrova iz duhanskog dima, a mladi su stimulirani da počinju pušiti u najranijoj dobi", poručuju iz ovog udruženja.
Smatraju kako je glavni razlog za ovakvo stanje u BiH zakon koji omogućava pušenje na javnim mjestima, kao i javno mišljenje o tome da je pušenje prihvatljivo, pri čemu se zanemaru činjenice o njegovoj štetnosti.
"Pravo na čist zrak i zdravo okruženje spada među osnovna ljudska prava. Smatramo da je ovakvo stanje neizdrživo i zalažemo se da ga što prije promijenimo", poručuju aktivisti.
U okviru ove kampanje planirane su različite aktivnosti i akcije, kao i pokretanje peticije za donošenje zakona o potpunoj zabrani pušenja na javnim mjestima u FBiH koju upućuju Parlamentu FBiH. U kampanji će učestvovati građani i građanke BiH, ali i brojni mediji, poznate ličnosti, predstavnici sektora zdravstva, akademske zajednice, civilnog društva, sporta, umjetnosti i politike.