Velike preduzetničke priče: Moda iz našeg komšiluka prepoznata i u EU

Jedan od takvih je modni brend "Sana Linea", koji postoji još od 1970. godine i svakim danom pokazuje da kvalitet može opstati i u teškim uslovima poslovanja. To nam objašnjava Marijana Bučevac, direktorica u ovoj firmi odgovaraujući na pitanje kako su uspjeli ostati u vrhu modne industrije u BiH sve ovo vrijeme.

Inače, ova firma koja je sinonim za dugovječnost ima još jednu specifičnost naspram drugih preduzeća u BiH, a to je da je u potpunosti vođena od strane žena. I to veoma uspješno. Trenutno "Sana Linea" zapošljava 150 radnika, te plasira svoje proizvode kroz 16 maloprodajnih objekata širom zemlje.

"Velika prednost konkretno našeg brenda jeste kvalitet izrade i sami materijali koje koristimo u proizvodnji i zato trajemo od 1970. godine. Kako je domaće trzište dosta manje, razni brendovi u našoj zemlji nemaju dovoljno sredstava da se adekvatno reklamiraju, dok inostrani brendovi kupce privlače reklamama, a ne kvalitetom", kaže Bučevac objašnjavajući koji su glavni problemi sa kojima se susreću.

Ona kaže da je uvijek poželjno kupovati domaće proizvode kako bi se cijelo društvo uspješno razvijalo i da se nada da će u budućnosti domaće imati prioritet.

"Mnogi ljudi imaju predrasude o domaćoj proizvodnji jer u našem narodu vlada potpuno pogrešno mišljenje puno predrasuda da je kupovina inostranih predmeta isključivo stvar prestiža. A, ono što je neosporno jeste kvalitet domaćih proizvoda", kaže naša sagovornica.

Taj kvalitet su prepoznali i predstavnici Evropske unije u BiH i to kroz konkretnu finansijsku podršku

"U momentu prijave na projekat EU4Business Recovery radili smo na razvoju nove kolekcije našeg brenda. Kao što je svima poznato pandemija je napravila velike probleme u nabavci materijala, problem isporuka itd. Naravno, jedan od problema je takođe bio u finansiranju određenih specijalnih mašina koje su višeg cjenovnog ranga, a nama su bile potrebne zbog samog procesa proizvodnje", priča nam Marijana i dodaje:

"I onda je ovaj projekat došao u pravo vrijeme za nas gdje nas je Evropska unija podržala pri kupovini specijalnih mašina za proizvodnju i nabavku repromaterijala. Takođe, ovim projektom smo uspjeli da uradimo rekonstrukciju jednog dijela krova na fabrici i na taj način se doprinjelo zdravijem okruženju za rad naših uposlenih. Jedna od bitnijih stavki je svakako razvoj mobilne aplikacije za iOS i Android platforme koji će nam omogućiti da poboljšamo online prodaju i da dođemo do većeg broja kupaca. Neke od faza projekta su već završene, a neke su još u toku", kaže Bučevac.

Još jedna uspješna poslovna priča kreirana u BiH je svakako kompanija "Bontex" Maglaj, osnovana 2005. godine i koja od tada do danas proizvodi visokokvalitetne košulje koje plasira i na zapadno tržište.

Inače, ideja o jednoj ovakvoj firmi pojavila se još 1986. godine, kada je osnivač "Bontexa" Senaid Husić otišao u Švicarsku gdje je sticao znanja i iskustva za koja je od početka znao da želi iskoristiti kako bi pomogao razvoju kraja iz kojeg potieče i u koji će se jednog dana vratiti.

Dvadeset godina kasnije to je i učinio, uvidjevši da je Maglaj u predratnom periodu imao razvijenu tekstilnu industriju te da je to područje vrijedno ulaganja.

Danas, "Bontex" je jedna od vodećih modnih kompanija u BiH i skoro da nema konkurenciju na domaćem tržištu.

Azur Ćusković iz "Bontexa" nam kaže da je prednost njihovog, kao i ostalih domaćih brendova u odnosu na globalne taj što oni svojim radom podržavaju razvoj i rast domaće privrede.

"Sa druge strane mi kao i mnoge druge tekstilne firme proizvodimo artikle za vodeće svjetske brendove i imamo kvalitet koji oni zahtjevaju, a praktično isti ‘know how’ te veoma slične materijale koristimo za vlastiti brend i naši kupci mogu dobiti isti kvalitet po znatno manjoj cijeni. Potencijal leži u tome da imamo znanje, radnu snagu i tehnologiju za najviši kvalitet. Kad se sve to poklopi sa dobrom promocijom i marketingom, vjerujem da možemo napraviti znatan iskorak u konkurenciji koja vlada na EU tržistu", kaže Ćusković.

Osim uspjeha u modnoj industriji, ono što povezuje "Bontex" sa "Sana Lineom", ali i mnogim drugim uspješnim kompanijama je i podrška kroz EU grantove.

Još jedna kompanija koje je takođe lider u modnoj industriji BiH, jeste "Nerzz Bešlagić" iz Visokog. Firma koja egzistira još od 1984. godine danas je prepoznatljiva, kako u BiH, tako i regionu kao jedan od vodećih proizvođača robe od kože i krzna.

Takođe, i ova kompanija je imala svojih dobrih i teških trenutaka, a svakako jedan od težih jeste period pandemije. I baš tad su dobili grant EU kako bi savladali posljedice nastale usljed pandemije.

"Mi smo dobili podršku od EU u vidu sufinansiranja projekta koji ima za cilj savladavanje posljedica uzrokovanih pandemijom Covid19, a projekat je vezan za inovaciju proizvoda, unaprijeđenje tehnoloških kapaciteta i otvaranje novih prodajnih kanala. Sigurno da je ovakav vid podrške od velikog značaja zbog nepovratnih finansijskih sredstava koja se troše planski i uz nadzor koordinatora projekta, jer bi trebale donijeti pozitivne rezultate po završetku implementacije projekta", rekao nam je Malik Bešlagić iz "Nerzza".

Pošto je promocija prepoznata kao jedan od problema sa kojim se domaće kompanije suočavaju, "Sana Linea", "Bontex" i "Nerzz Bešlagić" su zajedno sa još nekoliko poznatih modnih brendova predstavljeni u sklopu aktivnosti "Made in BiH Showroom".

Tako su, uz ova tri, kroz nesvakidašnje modno dešavanje na Instagram profilima poznatih influensera predstavljeni proizvodi domaćih brendova "Empress" iz Zenice, "Galtex" iz Pala, "Senses" iz Travnika, te "Catwalk" i "St.ranac" iz Sarajeva.

Košulje, bluze, modne dodatke i druge artikle koji nastaju u našem komšiluku prezentovani su na nekima od najpraćenijih profila na društvenim mrežama. Mirza Mustafagić, Ilda Humić, Sunčica Šanjević, Edin Bašić, Lana Lekić, Bojana Mutić, Sandra Jamaković i Maja Topčagić podržali su domaće brendove i promovisali povezanost iz koje nastaju dobre priče.

Lana Lekić, poznata influenserka kaže da su upravo ovo veliki i značajni projekti za našu drzavu i privrednike, te da bi ovakav vid promocije trebao biti još zastupljeniji.

"Čini mi se da mi još uvijek nismo svjesni koliko je promocija važna, pa se domaće kompanije fokusiraju na kvalitet, ali ne i na promociju. Ne pridaju važnost promjeni marketinških kanala, i ne shvataju da su društvene mreže trenutno najjači kanal promocije", kaže Lekić, koja očekuje da će ovo biti pokretač za otvaranje vrata našim privrednicima za nova tržišta i nove potrošače.

Inače ova saradnja domaćih influensera i bh. kompanija rezultat je kampanje Evropske unije "Povezani kroz dobro", u okviru koje su održavane edukacije za mala i srednja preduzeća, putujuće izložbe industrijskih proizvoda nastalih u BiH uz EU podršku, radionice za nezavisne kreativce, internet promocije lokalnih poljoprivrednika i brojne druge aktivnosti sa ciljem edukacije i osnaživanja preduzetnica i preduzetnika iz svih krajeva države.