Da bismo poboljšali dobrobit i kvalitetu života građana, moramo smanjiti zagađenje bukom i podići svijest o ovoj temi. Zbog toga je buka jedan od ključnih prioriteta projekta BiH ESAP 2030+.
Mr. Melina Džajić-Valjevac i prof.dr. Borislav Malinović, stručnjaci koji se bave problemom buke u okviru projekta BiH ESAP 2030+, objašnjavaju kako buka utječe na naš svakodnevni život i kako nova Strategija i Akcioni plan zaštite okoliša u BiH mogu pomoći reduciranju negativnog utjecaja buke na svakodnevni život.
Šta podrazumijeva termin "buka iz okoliša" i šta su najčešći izvori buke?
Prema Direktivi 2002/49/EZ o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša, "buka iz okoliša" znači neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskom prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju prijevozna sredstva, cestovni, željeznički i zračni promet, te buka iz područja sa industrijskim djelatnostima.
Kako buka iz okoliša utječe na ljude?
Ljudi su svakodnevno izloženi buci, tokom boravka u kući, na poslu, tokom šetnje i boravka na otvorenom. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. godine, buka koju proizvode prevozna sredstava se smatra drugim najznačajnim uzročnikom zdravstvenih problema povezanih sa okolišem, odmah nakon zagađenja zraka. Evropska agencija za okoliš je tokom 2020. godine izdala izvještaj "Buka u okolišu u Evropi - 2020", gdje su sumirana dotadašnja saznanja o izloženosti stanovništva buci, te utjecaju na zdravlje. Prema pomenutom izvještaju, dugotrajna izloženost buci može uzrokovati niz negativnih posljedica na zdravlje, među kojima su poremećaj sna, negativni utjecaji na kardiovaskularni i metabolički sistem, kao i kognitivna oštećenja kod djece.
Prema predstavljenim podacima, procjenjuje se da je buka iz okoliša jedan od uzroka pojave 48.000 novih slučajeva ishemijskih bolesti srca godišnje, kao i pojave 12.000 slučajeva prerane smrti u Evropi. Osim toga, procjenjuje se i da je 22 miliona ljudi izloženo visokom stepenu hroničnih smetnji, dok 6,5 miliona ljudi pati od visokog stepena hroničnog poremećaja sna. Nadalje, istom studijom se procjenjuje da 12.500 djece školskog uzrasta pati od poremećaja čitanja zbog buke koju proizvodi zračni promet. Pomenutim izvještajem nije analizirano stanje u BiH, obzirom na nedostatak podataka.
Šta podrazumijeva karta buke i zašto je važna?
Bez mapiranja buke nije moguće rješavanje negativnog utjecaja buke, kao ni smanjenje rizika na zdravlje stanovništva. Karta ili mapa buke je prikaz podataka o postojećem ili predviđenom stanju buke pomoću indikatora buke. Karta, također, označava prekoračenje bilo koje relevantne propisane granične vrijednosti, broj ljudi pogođenih bukom na određenom području ili broj stambenih jedinica izloženih određenim vrijednostima indikatora buke na određenom području. Postoje i strateške karte buke namijenjene cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci iz različitih izvora buke ili sveobuhvatnim predviđanjima za određeno područje.
Karta buke je neophodna kako bi se identificirala područja sa visokim vrijednostima buke, procijenili razmjeri utjecaja na stanovništvo, te predvidjele preventivne mjere ili adekvatna infrastrukturna rješenja kojima će se smanjiti utjecaj buke na zdravlje izloženog stanovništva. Uz kartu buku se izrađuje i akcioni plan sa mjerama za smanjenje utjecaja buke.
Proces urbanizacije i povećana potreba za mobilnošću povećavaju rizik izloženosti stanovništva buci. Problemi povezani sa bukom ne mogu se na odgovarajući način procijeniti i riješiti ukoliko se u gradovima, na cestama, aerodromima, željeznicama ne izrade karte buke ili akcioni planovi koji se zahtijevaju u Direktivi.
Kako možemo unaprijediti situaciju u BiH kako bi se smanjila količina buke iz okoliša? Da li nešto možemo uraditi kao pojedinci ukoliko smo izloženi ovom okolišnom problemu?
Utjecaj buke na zdravlje stanovništva u BiH je zanemaren, što pokazuje nedostatak legislative usklađene sa EU zakonodavstvom, kao i istraživanja ili statističkih podataka kojima bi se procijenila izloženost stanovništva buci. Ovaj utjecaj, bez obzira što je procijenjen kao drugi najznačajni uzročnik zdravstvenih problema povezanih sa okolišem u Evropi, do sada se nije našao u strateškoj i planskoj dokumentaciji u BiH u oblasti zaštite okoliša ili prostornog planiranja.
Na svim nivoima vlasti je prije svega potrebno izraditi zakonski okvir kojim će se omogućiti izrada strateških karata buke i akcionih planova, odnosno omogućiti bolje planiranje u pogledu zaštite stanovništva od utjecaja buke.
Kao neke od mjera koje se primjenjuju u zemljama EU u cilju smanjenja izloženosti stanovništva buci jesu: ugradnja asfalta niske razine buke na cestama, upotreba tiših guma i motora na vozilima za javni prijevoz, proširenje infrastrukture za električna vozila u gradovima, bolja organizacija saobraćaja u cilju smanjenja gužve, fasade i prozori na zgradama sa visokim stepenom zaštite od buke, popularizacija vožnje bicikla, pretvaranje ulica u pješačke zone, itd. Osim toga, akcionim planovima se štite tzv. "tiha područja" u koja ljudi mogu pobjeći od gradske buke, a to su uglavnom zelene površine poput parkova ili prirodnih rezervata.
Stanovnici Bosne i Hercegovine treba da budu informisani o utjecaju buke na njihovo zdravlje, a posebno kod najosjetljivijih članova društva kao što su djeca i starije osobe. Učešćem u javnim raspravama za izdavanje okolišnih/ekoloških dozvola za izgradnju cesta, aerodroma, željezničkih pruga, ali i industrijskih pogona moguće je zahtijevati dodatne informacije u pogledu rizika od buke, kao i zahtijevati primjenu preventivnih mjera zaštite i informisanja javnosti o nivoima buke.
U slučaju gradnje stambenih jedinica u naseljima koja su izložena buci, građani treba da koriste fasadne materijale i prozore kojima će svojoj porodici obezbijediti miran boravak u kući, a naročito miran san. Stanovništvu se svakako preporučuje i provođenje više vremena u tihim područjima. I na kraju, svi treba da budu svjesni da svojim aktivnostima mogu proizvesti buku, kojom ugrožavaju zdravlje okolnog stanovništva.
Na koji način će BiH ESAP 2030+ (Strategija i Akcioni plan zaštite okoliša) pomoći u rješavanju ovog okolišnog problema?
BiH ESAP 2030+ po prvi put uključuje pitanje upravljanja bukom u strateško planiranje zaštite okoliša na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Strategijom i Akcionim planom je planirana izrada zakonskih propisa kojima će se omogućiti izrada karata buke, strateških karata buke, akcionih planova buke, te monitoringa buke.
Učešće stanovništva u donošenju odluka kojima se spriječava njihova izloženost buci će se značajno unaprijediti kada u Bosni i Hercegovini bude na snazi zakonodavstvo kojim se omogućava izrada strateških karata buke i akcionih planova. Ovo će u konačnici da doprinese boljem upravljanju ovim problemom, a sve u cilju smanjenja izloženosti stanovništva buci i dugoročnog poboljšanja kvaliteta života.
Više o projektu BiH ESAP 2030+
Primarni cilj projekta BiH ESAP 2030+ je podržati vlasti Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BD BiH) u razvoju strategija zaštite okoliša. ESAP dokument sadržavat će strategije zaštite okoliša i akcione planove za BiH, FBiH, RS i BD. Dugoročno, projekt će poboljšati okoliš u BiH i podržati BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Sadržaj ESAP-a BiH odnosit će se na sljedećih sedam EU područja pravne stečevine okoliša: voda; otpad; biološka raznolikost i očuvanje prirode; kvaliteta zraka, klimatske promjene i energija; hemijska bezbjednost i buka; upravljanje resursima i upravljanje okolišem.
Projekt ESAP BiH provodi Štokholmski institut za okoliš (SEI) uz podršku Ambasade Švedske u BiH.
Više informacija o projektu BiH ESAP 2030+ potražite na www.esap.ba.
