Alergični ste na polen? Izbjegavajte šetnje i sportske aktivnosti u jutarnjim satima
Alergija je neuobičajen i neprimjeren odgovor našeg imunološkog sistema na različite faktore iz okoliša. Manifestuje se kao reakcija preosjetljivosti na faktore okoliša koje nazivamo antigenima ili alergenima. Simpotmi mogu biti opći ili lokalizirani na organ ili organski sistem putem kojeg je alergen ušao, a to su koža, sluznica, probavni ili disajni sistem.
Specijalista dermatovenerologije dr. Aida Šećerbegović Resić kazala je da u slučaju brzog nastanka i brzog razvoja alergije mogu ugroziti život bolesnika.
"Alergijske bolesti disajnog sistema najčešće su hunjavica i astma, alergijski konjuktivitis, bolesti kože, te probavne alergijske bolesti. Često se javljaju udruženo ili nastanak jedne alergijske bolesti prethodi drugoj. Sada je aktuelan sezonski rinitis, odnosno bolest gornjih disajnih puteva ili nazalnih sinusa u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice polena", rekla je za Klix.ba dr. Šećerbegović Resić.
U našim krajevima sezonski rinitis uzrokuje polen sa stabala, trave ili korova. Simptomi su izraženiji što je zastupljenost polena u zraku veća, a pogoršava se prilikom vrhunca cvjetanja u prirodi. Koncetracija je veća ujutro za vrijeme sunčanih i vjetrovitih dana i tada suh i lagan polen može biti raznesen na velike udaljenosti. Najmanja zastupljenost je početkom i krajem cvjetanja, te za vrijeme kišovitih dana. Zanimljivo je to da ukrasno cvijeće koje najčešće imamo u kući ili u bašti rijetko uzrokuje tegobe.
"U našoj kontinentalnoj BiH cvjetanje počinje u rano proljeće kada cvjeta lijeska, kulminira u aprilu i maju kada cvjeta breza, zatim trave od maja do jula, a korovi od augusta do septembra, s tim da se to može produžiti i na oktobar ako je lijepo vrijeme. U primorskim krajevima cvjetanje počinje ranije. Karakteristično je i to kako djeca rođena u sezoni cvjetanja ili prije toga, imaju posebnu osjetljivost", kazala je dr. Šećerbegović Resić.
Prva mjera liječenja alergije je izbjegavanje alergena, no to je ponekad teško, ali vrlo značajno za uspješno liječenje. Smatra se da je nedovoljno uklanjanje alergena najčešći uzrok neuspjeha terapije.
"Jedina korisna mjera je izbjegavanje boravka i fizičke aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme velike koncetracije polena, posebno trčanje i sport u jutarnjim satima. Prostorije treba kratko provjetravati", rekla je specijalistica dermatovenerologije.
Osim ove vrste alergija, tu su i alergije na ubode insekata. Alergije uzrokuju pčele, bumbari, ose, stršljeni i mravi. Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni.
"Prilikom uboda pčele ostaje žaoka iz koje se oslobađa otrov. Savjetuje se da se žaoka najprije ukloni, pogotovo u proljeće kada je najotrovnija", ističe dr. Šećerbegović Resić.
Žaoka sadrži razne štetne tvari koje mogu izazvati alergiju, a simptomi se najčešće javljaju nakon više prethodnih uboda. Ose i stršljeni ne ostavljaju žaoku i mogu više puta ubosti. Napadaju bez povoda, a posebno u kasno ljeto ili jesen. Alergijska reakcija na otrov mrava je rijetka i obično se desi u rano ljeto.
"Kada se izvadi žaoka, ukoliko je ubod lokaliziran, dovoljno je staviti hladan oblog ili kortikosteroidnu kremu, a ako se otok povećava preporučuje se da popijete tabletu nekog antihistaminika, posebno ako svrbi. Ali, ako je izazvana sistemska reakcija treba se odmah javiti u hitnu pomoć, dom zdravlja ili pozvati hitnu pomoć kako bi ljekar propisao terapiju i pružio pomoć pacijentu", istakla je.
Osim ovih alergija imamo i one koje su tzv. cjelogodišnje, a za njih su najviše zadužene grinje. Ukoliko ste alergični na grinje potrebno je da uklonite tapacirani namještaj, debele tepihe i zavjese, jer se u njima nakuplja najviše grinja. Također, "plodno tlo" za njih su prostorije u kojima je vlažnost 80 posto, ili gdje je toplota oko 25 stepeni i nije provjetravano.
