Bipolarni poremećaj može biti rizikofaktor za nastanak Parkinsonove bolesti
Međutim, američki stručnjaci upozorili su da je apsolutni rizik od razvoja Parkinsonove bolesti, tj. neizlječive bolesti vezane za nesmetano kretanje, još uvijek vrlo nizak za one s ovim poremećajem.
"Nisam iznenađen nalazima studije, jer slični poremećaji poput velike depresije i anksioznog poremećaja također sa sobom nose povećan rizik od razvoja Parkinsonove bolesti kasnije u životu. Ovo su samo neki od razloga da agresivno počnete tretirati bipolarni poremećaj", rekao je dr. Gregory Pontone.
Poznat i kao manično-depresivna bolest, bipolarni poremećaj je poremećaj raspoloženja obilježen promjenama od uzbuđenosti i energičnog ponašanja sve do osjećaja tuge i beznađa. On pogađa oko 2,6 posto odraslih Amerikanaca, prema podacima Američkog nacionalnog instituta za mentalno zdravlje.
Parkinsonova bolest je progresivno stanje koje izaziva tremor, ukočenost mišića te usporava kretanje. Smatra se da će do 2030. godine od Parkinsonove bolesti patiti oko 1,2 miliona stanovnika SAD-a.
Za ovu studiju su istraživači pod vodstvom dr. Mu-Hong Chena iz Taipeija pregledali zdravstvene podatke 56.000 ljudi u Tajvanu kojima je dijagnosticiran bipolarni poremećaj u periodu od 2001. do 2009. godine.
Tokom perioda ispitivanja, 372 osobe s bipolarnim poremećajem (0,7 posto) razvile su Parkinsonovu bolest u poređenju s 222 (0,1 posto) osobe koje nisu imale bipolarni poremećaj.
Oni s bipolarnim poremećajem koji su razvili Parkinsonovu bolest bili su devet godina mlađi, tj. prosečna dob bila je 64 godine, od ostalih koji su također razvili Parkinsonovu bolest, pokazalo je istraživanje.
"Kada kažete da postoji sedam puta veći rizik, to postaje zastrašujuće. No, još uvijek je malo pacijenata koji imaju Parkinsonovu bolest povezanu s bipolarnim poremećajem", rekao je dr. Justin Martello koji je pregledao nalaze.
Martello je naglasio da je, iako je studija velika, ograničena analiziranjem samo ljudi na Tajvanu.
"Ne znamo kako bi se to primjenjivalo globalno ili šire", rekao je Martello.
Studija je objavljena u online magazinu Neurology.
Naučnici imaju mnoge teorije, još uvijek nedokazane, o tome kako bi bipolarni poremećaj mogao biti povezan s razvojem Parkinsonove bolesti.
"Depresivne ili manične epizode mogu dovesti do promjena u mozgu koje ga mogu učiniti ranjivijim", kazao je Pontone.
Također, i Martello je primijetio da mnogi lijekovi koji se koriste za liječenje bipolarnog poremećaja mogu izazvati simptome slične onima koji su karakteristični za Parkinsonovu bolest.
Mnogi stručnjaci smatraju da Parkinsonova bolest "tinja" godinama ili čak i decenijama prije nego se pojave prvi problemi s kretanjem, a poremećaji raspoloženja kao što je bipolarni poremećaj mogu biti rani simptom Parkinsonove bolesti, rekli su Pontone i Martello.
Međutim, kazano je da je potrebno još mnogo istraživanja.