Brojni "psihoterapeuti" u BiH dolaze do licence preko interneta, hitno potrebna regulacija
U razgovoru sa bh. psihoterapeutima saznajemo kako je u BiH sve više onih koji do licence dolaze preko interneta. Zbog toga Savez psihoterapijskih udruženja BiH (SPUBiH) planira kreirati bazu podataka svih licenciranih psihoterapeuta s ciljem lakšeg identificiranja kvalitetnih i profesionalnih usluga za pojedince, porodice ili bračne parove koji traže podršku.
"Građani BiH treba da imaju pristup kvalitetnoj psihoterapijskoj brizi. Oni imaju pravo biti informisani o psihoterapijskom tretmanu po svom izboru, a u skladu s etičkim principima rada kao što je zaštita privatnosti. Savez namjerava ponuditi profesionalni i etički okvir za rad svim kvalifikovanim psihoterapeutima koji su završili obavezne godine specijalizacije, a u skladu s evropskim edukacijskim programima", kazao nam je Mevludin Hasanović, predsjednik Saveza i EMDR psihoterapeut.
Promjena osobe
Kako nam pojašnjava Armina Čerkić, sistematska porodična terapeutkinja, psihoterapija je proces postepene i ciljane promjene osobe u cilju rješavanje problema, psihičke tegobe ili razvoja sopstvene ličnosti, na kojem zajednički rade klijent i posebno obučeni stručnjak psihoterapeut.
"Psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapeut u edukaciji, pod supervizijom, dužni su poštivati etička načela psihoterapijskog pravca iz kojeg su educirani i raditi u najboljem interesu klijenta. Psihoterapije trebaju biti transparentno dostupne građanima širom BiH u skladu s dostupnim informacijama o kvalifikacijama psihoterapeuta i supervizora, ukoliko je psihoterapeut u procesu edukacije, kako bi se osigurali kvalitet u pružanju usluga i etički pristup u radu", naglasila je Čerkić.
Prema definiciji Evropske psihoterapijske asocijacije, psihoterapijska praksa je razumljiv, svjestan i planiran tretman psihosocijalnih, psihosomatskih ili ponašajnih poteškoća ili stanja kroz korištenje naučnih psihoterapijskih metoda, interakciju između jedne ili više osoba i psihoterapeuta na tretmanu.
Prva psihoterapeutkinja
Nermina Vehabović-Rudež, psihoterapeutkinja u Centru za mentalno zdravlje Visoko, prva je u BiH dobila evropsku psihoterapeutsku licencu. Svaki dan ima od tri do četiri klijenta s kojima provodi od 45 do 60 minuta. Iako je sve više ljudi koji traže njene terapije, ona smatra kako su građani u BiH slabo osviješteni o razlikama izeđu psihologa i psihoteraputa.
"Pokušavam kroz lični angažman senzibilirati javnost o psihoterapiji. Čak ni obrazovani ljudi ne prave razliku između psihologa, psihijatra, a tek psihoterapeuta. Volim reći kako psihoterapeut nije svemoguća osoba koja uz čarobni štapić nudi rješenja za razne životne probleme. Međutim, kroz razgovor klijent osvještava svoja ponašanja i ono što je on, prevazilazi poteškoće, jača sebe i otvara mogućnosti za kvalitetniji i bolji život, što ga na kraju odvede do rješenja", istakla je Vehabović-Rudež za Klix.ba.
Kako saznajemo, građani u BiH najčešće traže pomoć psihoterapeuta kada pate od anksioznosti, paničnih napada, depresije i fobije. Najudarnije situacije, kako kaže Vehabović-Rudež, su one u kojima klijenti imaju probleme kao što su nasilje u porodici, vršnjačko nasilje i bračni problemi.
Ima za nokte, nema za terapiju
Psihoterapije u domovima zdravlja su besplatne, a u privatnim klinikama cijene variraju. Vehabović-Rudež, čija terapija košta 30 KM, kaže kako je i to previše za naše ljude.
"Neko će dati 30 KM za nokte i neće ni trepnuti, ali ne i za psihoterapiju. Kroz Savez psihoterapeuta pokušavamo usaglasiti cijene i staviti sa strane neprofesionalce koji licence nabavljaju preko interneta. Svaki klijent ima pravo tražiti od psihoterapeuta licencu na uvid", poručila je ova psihoterapeutkinja.
U BiH je trenutno tridesetak evropski licenciranih psihoterapeuta. Pored terapija u domovima zdravlja ili privatno, mnogi od njih telefonski i preko društvenih mreža redovno pružaju pomoć svojim klijentima.
SPUBiH je početkom aprila uspješno organizirao obnoviteljsku skupštinu u Sarajevu s ciljem razvoja i promocije psihoterapije u skladu s evropskim standardima. Na skupštini su donijeli zaključak kako je potrebno započeti aktivnosti u pravcu davanja jasnog zakonodavnog okvira za psihoterapijsku praksu i ujednačavanje prakse u skladu sa standardima Evropske asocijacije psihoterapeuta i temeljnih načela Strazburske deklaracije, kako bi se zaštitila psihoterapija kao zasebna disciplina, ali i psihoterapeuti i klijenti od zloupotrebe, neprofesionalne i neetične primjene.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
