Zdravlje
161

Cihan Goktaš u povodu Međunarodnog dana embriologa: Dio smo jednog nevjerovatnog procesa

Na današnji dan prije 37 godina rođena je Louise Brown, prva beba rođena uz pomoć vantjelesne oplodnje. Doktor koji je omogućio da ova beba dođe na svijet je Robert Edwards koji je 2010. godine dobio Nobelovu nagradu za razvoj postupka vantjelesne oplodnje.

Iz tog razloga, 25. juli proglašen je Međunarodnim danom embriologa. Embriologija je nauka koja se bavi proučavanjem embrija i njihovog razvoja. Procjenjuje se da se danas uz pomoć metode vantjelesne oplodnje godišnje u svijetu začne preko 5 miliona beba.

Tim povodom, posjetili smo Bahceci centar za ginekologiju, neplodnost i vantjelesnu oplodnju u Sarajevu i razgovarali sa embriologom Cihan Goktaš, jednim od 40 embriologa koji rade u Grupaciji Bahceci.

Gospodine Goktaš, kako ste se odlučili specijalizirati embriologiju?

Embriologija je izuzetno zanimljiva nauka. Dok sam još bio student, prilikom posjete jednoj embriološkoj laboratoriji bio sam fasciniran kada sam saznao da na primjer zamrznuti embriji ostaju živi kad god se odmrznu, pa čak i nakon nekoliko stotina godina. Prirodni put rađanja djeteta je sam po sebi čudesan, a mi kao embriolozi smo iznimno sretni što smo dio jednog nevjerovatnog procesa. Posebna radost je kada nas posjete roditelji s bebama koje su začete uz pomoć vantjelesne oplodnje, jer je to zapravo znak da smo dobro uradili posao i da ta priča ima sretan kraj.

Možete li nam reći koje postupke embriolog sprovodi na embriju?

U procesu vantjelesne oplodnje embriolog sprovodi određene postupke kako bi spermije i jajne stanice pripremili za mikroinekciju koja nam je potrebna za razvoj embrija. Kada jajne stanice koje se sakupljaju od majke stignu u laboratoriju, obavijene su ćelijama zvanim cumulus. Mi jajne stanice čistimo od ovih ćelija, te ih na jedan kraći period pohranjujemo u inkubatore u kojima su uslovi poput materice. U isto vrijeme, putem određenih procesa pranja i razdavajanja, iz uzorka spermija kojeg smo dobili od oca izdvajamo ćelije spermija koje su dobro pokretljive i imaju dobru morfologiju. Nakon toga, prelazimo na proces mikroinekcije, koji je ključna faza u ovom postupku i zahtjeva potpunu skoncentrisanost i tišinu. Jajne stanice se potom opet pohranjuju u inkubatore i tu počinje proces praćena razvoja.

Jedna od prednosti Bahçeci centra je što posjedujemo embrioskop, to jeste specijalne inkubatore koji imaju sistem za posmatranje embrija sa kamerama zbog čega embrij ni u jednom trenutku ne napušta inkubator. Na kraju odaberemo kvalitetan embrij i izvršimo transfer u matericu. Ako nam nakon transfera ostane veći broj kvalitetnih embrija, zamrznemo ih i čuvamo u posebnim posudama. Da bi imali mogućnost odraditi sve ove postupke, čak i u klinikama poput Bahceci centra u Istanbulu u kojima godišnje u prosjeku imamo 6.000 parova, potrebno je minimalno 4 do 5 godina kako bi ste podučili jednog embriologa.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Svako jutro počinje kontrolom jajnih stanica koje su oplođene metodom mikroinjekcije prethodni dan, tako da je početak radnog dana za mene dosta uzbudljiv. Pitanja poput da li su jajne stanice oplođene, da li se embriji razvijaju kako treba su nam uvijek na umu. Čak ponekad, tokom noći se od kuće online priključim na embrioskop i kontrolišem embrije. Ujutro se radi procjena i odmrzavanje potrebnih embrija, nakon toga se sprovodi mikroinjekcija pacijentima od kojih su taj dan prikupljene jajne stanice, te poslijepodne se obavlja transfer embrija. Sve ove postupke sprovodimo sa jako puno truda i predanosti i stoga rezultate isčekujemo s nestrpljenjem. Možda većina naših pacijenata nije svjesna, ali kada dobijemo pozitivan rezultat na trudnoću, radujemo se više nego oni, a kada je rezultat negativan, žao nam je više nego njima. Kada u našoj klinici vidimo pacijente koji idu kući sa pozitivnim rezultatom na trudnoću, i mi idemo kući rasterećeni i zaboravljamo na cjelodnevni umor.

U kojem dijelu vašeg posla uživate najviše?

Najviše me raduje kada kod pacijenata koji su klasifikovani kao teški pacijenti nađemo jedan jedini spermij baš onda kada smo izgubili svaku nadu. U takvim situacijama se zna desiti da se toliko radujemo u operacionoj sali da uzvikujemo “Našli smo spermij!”

Po čemu je Bahceci centar razlikuje od drugih klinika za vantjelesnu oplodnju?

Bahceci centar je ustanova sa izuzetno razvijenom infrastrukturom. Sve laboratorije u našim klinikama koriste iste instrumente i proizvode istog kvaliteta. Konstantno investiramo u opremu i infrastrukturu kako bi našim pacijentima pružili najbolje moguće uslove. Iz tog razloga, uspješnost postupaka vantjelesne oplodnje u našim centrima je u rangu vodećih svjetskih centara za vantjelesnu oplodnju. Naravno, velika razlika je i u broju pacijenata. Obično klinike za vantjelesnu oplodnju u prosjeku godišnje imaju oko 200-300 pacijenata, što je nešto manje od broja pacijenata koje naš centar u Istanbulu ima u jednom mjesecu. To vam naravno govori mnogo o iskustvu embriologa koji rade u našoj grupaciji. Na kraju svakog mjeseca prikupljamo podatke i poredimo ih sa našim drugim centrima, jer evaluacija nam je jako bitna za održavanje naše kvalitete rada. Istakao bih da pored klasičnih tretmana vantjelesne oplodnje naše stručno osoblje konstantno prati sve najnovije medicinske trendove i osiguravamo da naši pacijenti na jednom mjestu mogu imati potpunu uslugu, po čemu smo jedinstveni u Bosni i Hercegovini.

Koji su razlozi neplodnosti i kako se mogu izbjeći?

Ženski i muški faktor neplodnosti su uzrok neplodnosti u oko 40% slučajeva. Pored ovoga, kod nekih pacijenata je moguće da postoji i ženski i muški faktor u isto vrijeme. Kod određenih parova je nemoguće utvrditi uzrok neplodnosti uprkos svim testovima. Kod 10% neplodnih parova, razlog neplodnosti još uvijek nije utvrđen. Uzroci neplodnosti mogu biti anatomski, genetski ili povezani sa okolnim faktorima. Većina ovih pacijenata uspije ostvariti potomstvo zahvaljujući postupku vantjelesne oplodnje, dok u slučajevima u kojima se nakon micro-TESE postupka ne pronađu spermiji ili kada je nemoguće prikupiti jajne stanice kod žena, ne preostaje mnogo toga za uraditi. Kod nekih pacijenata je moguće povećati šanse za zatrudnjivanje manjim promjenama u načinu ishrane i života.

Koji savjet možete dati parovima koji prolaze proces vantjelesne oplodnje?

Prije svega, neplodnost nije problem jedne osobe, već se treba posmatrati kao problem para. Proces liječenja je teži i stresniji za žene, te je jako bitno da supružnici pružaju podršku jedno drugom. Tokom liječenja, pacijenti naravno trebaju čitati i informisati se, ali najčešća greška koju većina pacijenata pravi je da se porede sa drugim osobama koje su se podvrgle postupku vantjelesne oplodnje. U Bahceci centru svakom pacijentu pristupamo ponaosob i razvijamo personalizirani program liječenja uvidom u kvalitet gameta, kvalitet embrija, fiziološko i psihološko stanje pacijenata, sprovodimo različite protokole.

Kako vam se sviđa život u Sarajevu?

S obzirom da sam zaljubljenik u prirodu, izuzetno sam sretan što živim u Sarajevu. Jako brzo sam se navikao na život ovdje s obzirom da su građani Sarajeva izuzetno srdačni i susretljivi. Kada mi slobodno vrijeme dozvoljava najviše uživam u historijskom ambijentu Baščaršije, te u šetnjama sa suprugom i djecom.