Danas je Svjetski dan štitnjače: Obratite pažnju na važnog "leptira" u vašem vratu
Ideja o danu posvećenom štitnoj žlijezdi javila se 2007. godine na kongresu Evropskog udruženja za štitnjaču (European Thyroid Association), a prvi put je Svjetski dan štitnjače obilježen 2008. godine.
Od 2009. godine, sedmica od 23. do 29. maja obilježava se kao Međunarodna sedmica širenja svjesnosti o štitnoj žlijezdi. Za simbol štitnjače, u kampanjama za podizanje svijesti o važnosti funkcije ovog organa, uzima se leptir, budući da štitna žlijezda ima oblik leptira.
Glavni razlozi obilježavanja Svjetskog dana štitnjače su podizanje svjesnosti o zdravlju štitne žlijezde, promicanje razumijevanja napretka u liječenju bolesti štitne žlijezde, naglašavanje prevalencije oboljenja od bolesti štitne žlijezde, fokus na hitnosti uvođenja edukativnih i preventivnih programa, te podizanje svijesti o novim načinima tretmana štitne žlijezde.
Uloga štitnjače u ljudskom organizmu je zapravo regulacija metabolizma svih ćelija. Hormoni koje štitnjača luči mogu se posmatrati kao "pogonsko gorivo" za rad naših ćelija i važni su za brojne procese u organizmu, pa se tako poremećaj u radu hormona može odraziti na brojne funkcije u ljudskom tijelu - od nesanice, depresije i anksioznosti, preko dobijanja na težini, pa sve do nemogućnosti začeća ili zadržavanja trudnoće.
S druge strane, simptomi pojačanog rada štitnjače (hipertireoze) su nervoza, promjene u ponašanju, drhtanje ruku, lupanje, ubrzan i neravnomjeran rad srca, prekomjerno znojenje, gubitak tjelesne težine, razdražljivost, nervoza itd.
Problem u dijagnostici jes činjenica da su simptomi, kako hipotireoze, tako i hipertireoze, dosta nespecifični i nekarakteristični, tako da mogu, ne samo imitirati ostala oboljenja, nego postojati i paralelno sa drugim oboljenjima. Iz tog razloga dosta ljudi zapravo i ne zna da boluje od poremećaja u radu štitne žlijezde, budući da svoje simptome pripisuje drugim bolestima ili pak za njih vjeruju da su "normalni" ili prolazni.
"Upravo zbog nespecifičnosti simptoma, jedini pravi način otkrivanja eventualnog oboljenja praćenog smanjenim ili pojačanim radom štitnjače je laboratorijski nalaz koji će odrediti nivo hormona štitnjače u krvi", navodi dr. Renata Milardović, šefica PET/CT odjela Klinike za nuklearnu medicinu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu u ranijem intervjuu za Klix.ba.
Pored otkrivanja razine hormona štitnjače u krvi, potrebno je napraviti i nalaz antitijela, koji će odrediti da li osoba ima autoimuno oboljenje hashimoto (koji može dovesti do hipotireoze) ili graves (koji dovodi do hipertireoze). Antitijela su prirodni odgovor našeg organizam na upalu koja se dešava u tijelu, a ukoliko su povišena, signaliziraju da se organizam nalazi u stanju autoimune upale.
Usljed hronične upale kojoj je štitnjača izložena, može doći do promjene u njenoj strukturi, a fizičko stanje u kojem se ona nalazi možemo provjeriti ultrazvučnim pregledom.
Na ultrazvuku se mogu vidjeti veličina, struktura, vaskularizacija štitne žlijezde, te se naslutiti funkcija ovog organa i dobrim dijelom znati je li ona ubrzana ili usporena.
Radiolog prim. dr. Esad Bučuk u razgovoru za Klix.ba govori kako dnevno primi desetak pacijenata sa oboljenjima štitnjače.
"Uloga štitne žlijezde je u današnjim, stresnim situacijama, jako bitna i problemi sa štitnom žlijezdom se znaju manifestirati kao čitav niz problema: umor, dobijanje na težini, znojenje, nesanica, lupanje srca, dijareja... Razne simtomatologije mogu biti upravo od štitnjače, te se ovi simptomi mogu dijagnosticirati kao neka druga oboljenjima, a ustvari se radi o poremećaju u radu štitne žlijezde", pojašnjava dr. Bučuk
Kaže kako bolesti štitnjače spadaju u bolesti modernog doba, te kako su ova oboljenja u porastu. Dodaje kako su ranije žene bile te koje su u većoj mjeri patile od poremećaja u radu štitne žlijezde, no kako u posljednje vrijeme od bolesti štitnjače pati i sve veći broj muškaraca.
"Kad uporedim sistematske preglede nekad i sad, mogu reći kako sam ultrazvučne preglede štitne žlijezde prije dvadesetak godina obično završavao brže nego danas. Danas mi je potrebno više vremena za pregled budući da vrlo često kod pacijenta pronađem neku anomaliju na ovom organu i to se dešava mnogo češće nego ranije", kaže dr. Bučuk.
U BiH živi veliki broj oboljelih od poremećaja štitnjače, a na koji način funkcionalna medicina može pomoći kod autoimunih i bolesti štitnjače čitajte ovdje.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
