Doktor Rustempašić je prvi vaskularni hirurg iz naše zemlje koji je započeo s primjernom i uspješno tretira proširene vene savremenim laserskim tretmanom, a njegovu stručnost potvrđuje i zavidno radno iskustvo, ali i edukacija u najprestižnijim medicinskim centrima Evrope.
Upravo je za portal Klix.ba govorio o hroničnoj venskoj bolesti koja se u društvu često zanemaruje i potcjenjuje, međutim, ona itekako može izazvati zdravstvene komplikacije poput tromboze koja dalje može uzrokovati plućnu tromboemboliju, a koja može imati fatalan ishod.
"Hronična venska bolest ili hronična venska insuficijencija je bolest koja se jako često viđa u ljekarskoj praksi. Nažalost to je jako podcijenjen i marginaliziran i nedovoljno prepoznat problem", započinje dr. Rustempašić.
Istaknuo je da upravo ovim putem želi skrenuti pažnju na važnost ovog problema, koji pored posljedica po zdravlje iziskuje i izdvajanje značajnih novčanih sredstava za liječenje ukoliko se ne tretira na vrijeme.
"Venska bolest se predstavlja u više formi. Najčešće su to problemi sa proširenim kapilarima i proširenim venama. Također, viđamo i druge oblike kao što su neke smeđe diskoloracije kože, smeđe pigmentacije u predjelu skočnih zglobova. U finalnoj fazi uočavamo i venske rane", pojašnjava doktor.
Problem čak 30 posto populacije
Rustempašić je kazao kako ovu bolest skoro svakodnevno viđa na našim ambulantnim pregledima, a da je problem zastupljen kod otprilike od 10 do 20 pa čak i 30 posto populacije.
Bolest se javlja u odnosu tri naprema jedan - žene naspram muškaraca.
"Najčešće se suočavamo s proširenim venama koje su prisutne negdje kod 15 do 20 posto populacije i vrlo je bitno pacijente s takvim problemima pravovremeno uputiti ljekaru u cilju blagovremenog dijagnosticiranja ovih bolesti. Krajnji cilj je sprečavanje pojave komplikacija kod hronične venske insuficijencije", kaže doktor.
Komplikacije koje izaziva ova bolest jesu: tromboza koja se javlja u proširenim venama gdje može doći do pucanja takvih vena i gubitka enormne količine krvi, a kao najopasnija komplikacija izdvaja se pojava venskih rana što je neki posljednji evolutivni stadij ove bolesti.
Rustempašić je pojasnio da je najbolja prevencija pravovremeno izvršiti pregled i dijagnostičku obradu ovakvih pacijenata koja se najčešće obavlja pomoću ultrazvučnog aparata gdje se definiše stanje, postavlja tačna dijagnoza i ustanovljava tačan uzrok bolesti - odnosno u kojoj veni je problem.
Kako pravovremeno prepoznati simptome
Vene su krvni sudovi koji su zaduženi za odvođenje krvi sa periferije ka srcu i plućima, one 7.000 litara krvi dnevno transportiraju prema srcu i takav protok krvi imaju zdravi ljudi.
Doktor Nedžad ukazuje da kod bolesnih vena nažalost dolazi do poremećaja gdje krv ide u suprotnom pravcu pa se dio te tečnosti akumulira na periferiji i javlja se edem perifernog tkiva što je jedan od prvih znakova hronične venske insuficijencije koja se često manifestira osjećajem umora, peckanja, zamora i bola u nogama.
"Vrlo je bitno prepoznati to na vrijeme da bi se izbjegle navedene komplikacije. Pacijentima se radi detalja pretraga - color doppler pregled gdje se ustanovi u kojoj veni je problem tj. njena lokalizacija i vrsta bolesti", naglašava Rustempašić.
Laserska metoda kao najbolji način liječenja
Za liječenje hronične venske insuficijencije posebno kod perifernih vena koriste se tri metode, a sve one se zasnivaju na principu isključenja takve vene iz cirkulacije.
"Prva metoda se zasniva na apliciranju termalne energije s kojom želimo takvu venu spržiti i u potpunosti je isključiti iz cirkulacije. Nakon izvjesnog vremena se sama razgradi u tijelu. Druga metoda je klasična hirurška operacija, a to je već pomalo i zastarjela metoda koja se zasniva na "čupanju" vene iz tijela što je dosta bolan oblik liječenja", kaže doktor.
"Postoji i treća metoda - hemijska - kojom se u venu ubrizgavaju određene hemijske supstance u formi pjene ili ljepila. Oni imaju svoja ograničenja, a recimo u slučaju pjene rezultati nisu tako dobri kao kod metoda koje koriste termalnu energiju", dodaje.
Kod bolesti safenskih vena prema preporukama društva vaskularnih hirurga prema najnovijim smjernicama iz 2022. godine najbolji rezultati se dobivaju primjenom metoda koje koriste toplotu, a to su laser i radiofrekventna ablacija.
"Laserom se postižu estetski najbolji rezultati, sve intervencije se rade u lokalnoj anesteziji i što je najvažnije pacijenti nakon tretmana mogu odmah ići kući i vratiti se svojim svakodnevnim aktivnostima", kaže Rustempašić.
Za razliku od hirurške metode koja zahtijeva boravak u bolnici, vrijeme oporavka je neuporedivo duže nego kod drugih metoda.
Kako izgleda proces laserskog tretmana proširenih vena
Tretman laserske metode uklanjanja proširenih vena se sprovodi u lokalnoj anesteziji, traje oko pola sata do 45 minuta, a doktor Rustempašić ga svakodnevno izvodi na Našoj maloj klinici gdje je dostupan još od 2012. godine.
"Nakon anestezije jedan posebni laserski fiber se aplicira u bolesnu venu gdje se na potpuno bezbolan način ta vena toplotno obradi tj. sprži. Potom se aplicira venska čarapa koja se treba nositi ukupno 10 dana. Prva dva dana se nosi non-stop, a preostalih osam samo tokom dana", objašnjava.
Nakon toga pacijent dolazi na kontrolni pregled gdje se utvrđuje da su vene uspješno tretirane.
"Uzevši u obzir da se radi o metodi koja je prilično sigurna, nema ograničenja koja se tiču dobi ili spola. Svi pacijenti od adolescencije do starije dobi su idealni kandidati jer se procedura obavlja u lokalnoj anesteziji", kaže doktor.
Laserski tretman je aktuelan od 1999. i 2000. godine u praksi u SAD-u, a u regiji se prakticira od 2007. godine, a na Našoj maloj klinici od 2012. godine.
Doktor Rustempašić ističe da na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva zaključuje kako su rezultati laserskog tretmana odlični, posebno u smislu brzog oporavka i odličnih estetskih rezultata.
"U komparaciji lasera s klasičnom hirurškom metodom. Laser nudi prednosti u vidu kraćeg vremena intervencije, nema potrebe za boravkom u bolnici, odmah se mogu vratiti uobičajenim aktivnostima i procenat komplikacije je daleko manji u komparaciji s drugim metodama", pojašnjava.
Tretman umanjuje značajne troškove liječenja
Vrlo bitan podatak koji je također često zanemaren kada govorimo o ovoj bolesti pored komplikacija po zdravlje jesut i značajni troškovi liječenja.
"U Njemačkoj koja ima 80 miliona stanovnika prema nekim studijama oko milijardu i po dolara godišnje se izdvaja za liječenje rana koje nastaju usred hronične venske insuficijencije", kaže Rustempašić.
Kada bi to prenijeli na populaciju Bosne i Hercegovine troškovi bi bili ekvivalentni negdje 50 do 60 miliona dolara.
Ova dva podatka, kako za pacijenta i za društvo, govore o neophodnosti podizanja svijesti o važnosti preveniranja ove bolesti koja se najbolje realizuje blagovremenim upućivanjem pacijenata ljekaru koji će u skladu s etabliranim normama ustanoviti dijagnozu i odlučiti se za metod liječenja.
"Nikad nije kasno za tretman jer je bitno spriječiti finalne stadije - pojavu tromboze koja za posljedicu može imati plućnu tromboemboliju, a koja na kraju može biti fatalna", zaključuje hirurg.
Kada su u pitanju druge metode, Rustempašić ističe da ih ne treba derogirati, ali da je prema smjernicama iz 2022. za liječenje safenskih vena laser najbolji metod.
Mogućnost ponovnog vraćanja bolesti je jako mala nakon laserske metode u poređenju sa drugim, a ono što je bitno istaći jeste to da laserska metoda uklanja uzrok bolesti, ali i posljedice.
Više detalja o laserskom tretmanu koji je dostupan u Našoj maloj klinici možete pronaći na sljedećem linku.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
